„Dani livade“ i ove godine prepuni pčelarskih tema

Povodom Dana grada Slatine slatinska HVIDR-a organizirala Sportske susrete hrvatskih ratnih vojnih invalida VPŽ
25.08.2019.
U vožnji s „Fijakerom“ proletjela još jedna nedjeljna večer Slatinskog ljeta
26.08.2019.
Povodom Dana grada Slatine slatinska HVIDR-a organizirala Sportske susrete hrvatskih ratnih vojnih invalida VPŽ
25.08.2019.
U vožnji s „Fijakerom“ proletjela još jedna nedjeljna večer Slatinskog ljeta
26.08.2019.

„Dani livade“ i ove godine prepuni pčelarskih tema

Na poznatom slatinskom izletištu Bunarić jučer je održano druženje pčelara, koje Udruga pčelara Lipa tradicionalno organizira pod nazivom „Dani livade“, a  povodom završetka pčelarske sezone koja ove godine nije bila najuspješnija zbog učestalih kiša, što se osobito pokazalo za vrijeme cvjetanja bagrema.
Prema riječima predsjednika pčelarske udruge Lipa, Darija Kovača, Dani livade su prigoda da pčelari razmijene iskustva, dogovore daljnje zajedničke nastupe kako na sajmovima koje posjećuju tijekom godine tako i na tržištu prodaje meda, no sve uz ugodno neformalno druženje.

Tako smo doznali kako već godinama cijene meda padaju, što je veliki problem i za pčelare i za otkupljivače meda koji su nekada bez problema prodavali med u ostale države Europske unije, a što je sada puno teže. Jedan od razloga je preveliki uvoz meda iz Kine, Južne Amerike, Ukrajine…
U borbi za svoj opstanak pčelari se protive uvozu, tim više što je Hrvatski pčelarski savez pod novim sazivom proveo anketiranje i ispitivanje kojim je utvrđeno da hrvatski pčelari proizvode sasvim dovoljne količine kvalitetnog meda za potrebe hrvatskog tržišta, ali i za izvoz u Njemačku, Austriju ili skandinavske zemlje koje su prepoznale njegovu kvalitetu.

Jedan dio slatinskih pčelara prodao je svoje zalihe ali po nižim veleprodajnim otkupnim cijenama, dok oni koji su čekali povoljniju cijenu nisu uspjeli prodati med te im je na skladištu ostalo i po nekoliko tona meda.

Inače Udruga Lipa broji 102 člana s preko 4000 pčelinjih društava što je u prosjeku 40-ak pčelinjih zajednica po pčelaru.

– Mi proizvodimo jako puno meda, a nažalost slatinsko tržište ali i općenito na području cijele županije je malo jer kod nas ne postoji kultura konzumiranja meda dok je primjerice situacija u susjednoj BiH obrnuta gdje se med redovito konzumira iako mu je tamo cijena veća. U prosjeku svaki Hrvat godišnje pojede manje od kilograma meda, što je deset puta manje od europskog prosjeka, – istaknuo je Kovač, te dodao:

– Nekada je veleprodajna cijena bagrema kojega mi najviše proizvodimo bila 30 kuna po kilogramu, sada je 25 s tendencijom opadanja, lipa koja je uvijek bila kunu ili dvije manja od bagrema sada je 20 kuna, cvjetni med kreće se od 14 do 16, a cijena od 16 kuna je minimalna cijena po kilogramu meda koja bi pčelaru bila održiva jer upravo toliko pčelar po kilogramu meda uloži rada, materijala, lijekova…, što znači ako proda med po 16 kuna nije zaradio ništa samo se naradio te godine.
Maloprodajne cijene također variraju, tako je trenutno prosjek 40 kuna po kilogramu, dok bi realna cijena bila 50 kuna. Pojedini pčelari med prodaju i po 35 kuna, što je ogromna razlika od recimo susjedne BiH gdje se med prodaje po cijeni od 70 pa čak i 80 kuna za kilogram.

Pčelarski savez Hrvatske provodi brojne aktivnosti s ciljem da mali pčelari uđu i u neke trgovačke lance, što bi bio veliki pomak, kao i spajanje zelene i plave Hrvatske što je, prema riječima predsjednika Kovača, svim pčelarima nedosanjani san, no ono što je pčelarima, uz ekonomski opstanak, glavni cilj, to je biološki opstanak pčele koji će sigurno biti jedan od glavnih problema naše civilizacije u budućnosti, budući je globalizacija donijela hrpu bolesti, insekata, kornjaša… s kojima se ni stari iskusni pčelari nisu susreli, te su konstantno potrebne nove edukacije.

Slatinski pčelari inače plaćaju članarinu od 125 kuna dok za članstvo u Savezu plaćaju dodatnih 225. Kakao bi im olakšali troškove udruga svake godine uz promotivne materijale, edukacije, savjetovanja, osobito mladim pčelarima, financira i analizu jednog uzorka meda svakom članu koja iznosi 250 kuna, a budući da pčelari nemaju poticaj poput stočara ili voćara, plan je da kroz idućih pet godina pčelari na europskoj razini dobiju naknadu kroz oprašivačku djelatnost pčela.
Uz članarinu udruga se financira i apliciranjem projekata prema Gradu Slatini i Općini Nova Bukovica koji redovito sufinanciraju naš rad, na čemu su se pčelari Lipe i ovom prigodi zahvalili, od iduće godine projekte će aplicirati i prema općinama Sopje, Čađavica i Mikleuš budući da pojedini članovi Upravnog odbora dolaze iz tih općina.

Nakon što je prije zajedničkog ručka i daljnjeg druženja s nekoliko riječi članove udruge i goste pozdravio predsjednik slatinske Lipe Dario Kovač, s nekoliko riječi potpore obratili su se predsjednik Udruge pčelara Pčelica Orahovica Duško Grdić i dugogodišnji partner udruge, odnosno jedan od najvećih otkupljivača meda Slavko Švraka koji je između ostaloga naglasio kako je tržište prezasićeno medom i peludom, te da trenutno ekonomsku budućnost vidi u skupljanju pčelinjeg otrova, koji unatoč mukotrpnom poslu, budući da ga se sa 150 košnica može godišnje skupiti samo kilogram, donosi zaradu od 20 do 25 tisuća eura po kilogramu.

Nakon druženja na „Danima livade“ pčelare očekuju novi nastupi na nekoliko sajmova, a pojedine od njih susrest ćemo već sljedeće nedjelje na sajmu „Kako su radili naši stari“ koji će se održati u sklopu programa povodom obilježavanja Dana grada Slatine.
(www.radioslatina.hr)

Skip to content