Razgovor sa gradonačelnikom Ivanom Roštašem za Virovitički list

Najbolji hrvatski tamburaš za kraj proslave Dana grada Slatine
31/08/2014
Polaganje temeljnog kamena za izgradnju nove Područne škole Gornji Miholjac
01/09/2014

Razgovor sa gradonačelnikom Ivanom Roštašem za Virovitički list

Grad Slatina ove godine slavi 717. obljetnicu prvog pisanog spomena svoga imena. Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju u gradu?
– Obilježavanje 717. obljetnice prvog pisanog spomena imena Slatine dobar je povod da široj javnosti predstavimo postignute rezultate u sklopu naše razvojne strategije tijekom proteklih godinu dana. Grad Slatina unatoč kontinuitetu ekonomske i financijske krize uspješno izvršava svoje osnovne zadaće. To se prvenstveno odnosi na nesmetano funkcioniranje svih javnih komunalnih službi, skrb o udrugama i neprestano unapređivanje kulturnog i sportskog života u gradu, te brizi o socijalno ugroženim građanima nizom socijalnih programa i mjera. Posebnu pozornost posvećujemo udrugama proizašlim iz Domovinskog rata te njihovim programima i projektima koje provode tijekom godine.
Iako su uvjeti rada i poslovanja sve složeniji, ustanove o kojima brine Grad nesmetano funkcioniraju kao i brojne udruge koje se financiraju iz gradskog proračuna. Gradske službe stalno su na usluzi svim građanima u njihovim svakodnevnim potrebama. Nastojali smo još početkom godine u programu javnih radova u komunalnim djelatnostima zaposliti četrdesetak osoba, međutim Zavod za zapošljavanje nam je tek sada krajem kolovoza odobrio program, i to uz značajno sufinanciranje Grada, pa će za nekoliko dana s radom započeti 11 osoba.
Dodatne probleme nam je donijela i katastrofalna poplava koja je 5. kolovoza ove godine zahvatila pojedine dijelove grada Slatine uslijed koje su nastale i velike materijalne štete na komunalnoj infrastrukturi, obiteljskim domovima i poljoprivrednom zemljištu. Nakon što je župan donio odluku o proglašenju elementarne nepogode, povjerenstva za popis nastalih šteta u najkraćem mogućem roku počela su obilazak poplavljenih kućanstava i dijelova grada radi evidentiranja i procjene nastalih šteta.

U proteklih nekoliko godina uložena su značajna sredstva u poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture, a završeno je i nekoliko značajnih infrastrukturnih objekata na području grada Slatine. Koji su daljnji planovi i možete li nabrojati neke najvažnije projekte na kojima ste radili u posljednjih godinu dana?
– U sklopu izgradnje komunalne infrastrukture u proteklom razdoblju posebno ističem rekonstrukciju vodocrpilišta Mednici, čime smo povećali kapacitet prerade pitke vode sa 65 na 99 lit/s. Dograđena je nova zgrada i postavljena sva potrebna oprema. Vrijednost investicije je 15,35 milijuna kuna. Osim toga, dovršeni su radovi u vrijednosti od 28,5 milijuna kuna na izgradnji akumulacijskog jezera Slanac u jugozapadnom predjelu grada Slatine, a prema informacijama koje smo dobili od Hrvatskih voda VGI Županijski kanal, u tijeku je kompletiranje građevinske, geodetske i atestne dokumentacije za tehnički pregled koji se očekuje tijekom rujna. Izgradnjom akumulacije Slanac stvorena je zaštitna tampon-zona oko grada radi sprječavanja vodonanosa.
Nakon izgradnje slatinske obilaznice krajem prošle godine potpuno je završen projekt Betterment. Zahvaljujući njemu dobili smo modernu prometnicu na prometnom pravcu Slatina – Čađavica u sklopu koje je izgrađena i puštena u promet mini obilaznica u Medincima.

Grad je uložio značajna financijska sredstva u izgradnju infrastrukture na poduzetničkim zonama koje su dobrim dijelom već rasprodane poduzetnicima. Postoji li i dalje interes za zemljištem na poduzetničkim zonama i pokretanjem razvojnih projekata?
– Prepoznavši na vrijeme važnost stvaranja preduvjeta za gospodarski razvoj lokalne sredine, u što, između ostaloga, spada izgradnja industrijskih i poduzetničkih zona, u Prostornom planu grada Slatine planirali smo izgradnju sedam poduzetničkih zona na površini oko 180 hektara.
Tri poduzetničke zone (Turbina 1, Trnovača i Kućanica-Medinci) većim su dijelom prodane poduzetnicima. Veliki dio Poduzetničke zone Turbina 2 također je prodan i na njoj je počela izgradnja proizvodnih pogona i skladišnih kapaciteta, a prema trenutačnom interesu poduzetnika do kraja ove godine bit će prodana u cijelosti. Ovom prigodom želim posebno naglasiti kako su za sve do sada prodane parcele na poduzetničkim zonama projekti u pripremi, a većina je u fazi dobivanja lokacijske ili građevinske dozvole.
Na Poduzetničkoj zoni Turbina 2 u tijeku je izgradnja proizvodnog pogona za preradu drva tvrtke “Drvo trgovina”, a uskoro se očekuje i izgradnja energane na šumsku biomasu. Završetak radova očekuje se do kraja ove godine, kao i početak proizvodnje te otvaranje pedesetak novih radnih mjesta.
Osim toga, tvrtka “Osojetrans” započela je izgradnju skladišnog prostora za utovar i pretovar robe u tranzitu te prostora za popravak i servisiranje vlastitih teretnih vozila.
Potaknut viškom planirane količine proizvedene toplinske energije u energanama na Poduzetničkoj zoni Turbina 1 investitor jedne od njih priprema projekt izgradnje laboratorija za proizvodnju sadnica energetskog bilja na PZ Turbini 2 u vrijednosti od 2,8 milijuna eura i planira otvaranje do sedamdesetak radnih mjesta.
Što se tiče Poduzetničke zone Trnovača, projekt tvornice papira za koji je riješena Studija utjecaja na okoliš i lokacijska dozvola, a u tijeku je i nostifikacija glavnog projekta, početak svoje implementacije označio je stavljanjem u funkciju rasadnika energetskog bilja Miscanthus kao sirovine na površini od 50 ha u koji je do sada uloženo više od 300.000 eura. Tvrtka “Enerđi 9” na kupljenom zemljištu u toj poduzetničkoj zoni pripremila je projekt izgradnje energane na šumsku biomasu snage 4,5 MWe. Projekt ima građevinsku dozvolu, a u tijeku su završni pregovori sa strateškim partnerom. Ovdje svakako moram istaknuti projekt tvornice Marinada, proizvođača pasteriziranog voća i povrća. Marinada se tijekom godina profilirala u pouzdanog i sigurnog partnera kojemu je kupac u glavnom fokusu poslovanja. Da bi bili u korak sa svjetskim trendovima, odlučili su se za osuvremenjivanje proizvodnje i u lipnju ove godine otvorit će novi proizvodni pogon za preradu voća i povrća u Slatini kapaciteta prerade 15.000 tona. Investicija je vrijedna oko 7 milijuna eura. Marinada trenutačno ima 130 stalnozaposlenih i oko 100 sezonskih djelatnika.
U Poduzetničkoj zoni Turbina 1 predstoji izgradnja elektrane na biomasu, snage 4,5 MWe te značajna proizvodnja topline za potrebe okolnih poduzetnika, a u postupku je završno pregovaranje s još jednim inozemnim investitorom za izgradnju energetskog postrojenja (elektrana) na biomasu u već postojećoj hali.
U potpunosti su pripremljeni projekti za izgradnju dvije energane na biomasu snage svaka po 2 MWe u Poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci, za koje su i jedan i drugi investitor pribavili građevinske dozvole. Na istoj poduzetničkoj zoni treba uskoro početi izgradnja i solarne energane za koju je investitor pribavio potvrdu glavnog projekta.
Isto tako očekujem nastavak realizacije ostalih projekta koje smo započeli, a koji su malo stali zbog ekonomske krize, tu prije svega mislim na izgradnju plastenika za ekološku proizvodnju povrća i voća te izgradnje doma za starije i nemoćne. Svi ti projekti u narednom će razdoblju omogućiti otvaranje nekoliko stotina novih radnih mjesta, čime ćemo značajno smanjiti postojeću nezaposlenost u gradu.

S obzirom da je Hrvatska ušla u EU, kako ste se pripremili i što činite kako bi povukli što više sredstava iz strukturnih fondova EU?
– Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sredinom prošle godine svakako je povijesni čin i trenutak našeg pridruženja zajednici europskih naroda u kojoj ćemo nadalje živjeti i raditi. Grad Slatina već dulje vrijeme ima uspješnu i raznoliku suradnju s mađarskim gradovima Szigetvarom, Szentlorincom, a u posljednje vrijeme i Csurgom s kojima smo već razradili zajednički pristup u pripremi i realizaciji nekoliko projekta prekogranične suradnje koje provodimo zajedno s domaćim i mađarskim razvojnim agencijama.
Pučko otvoreno učilište Slatina s partnerom gradom Csurgom, agencijom VIDRA i Turističkom zajednicom grada Slatine provodi projekt „ART CBC “ iz kojeg se financira uređenje i digitalizacije kina, a predviđa se i održavanje filmskog festivala u Slatini, Voćinu i Csurgu. Vrijednost projekta je 470.388 eura.
Osnovana je Lokalna akcijska grupa Marinianis koja djeluje sa statusom razvojne udruge, s ciljem osiguravanja protoka informacija i transfera znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice. Posebno moram istaknuti da je LAG Marinianis na natječaju za mjeru 202 u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od ukupno 31 prispjele prijave bio drugi na listi ocjenjenih, pa mu je iz IPARD programa odlukom agencije dodijeljen maksimalno dozvoljen iznos potpore od 900.000 kuna.
Kroz Poduzetnički centar u narednom razdoblju želimo ostvariti još veći broj prijavljenih projekata grada Slatine, ustanova i udruga s područja grada, ali i intenzivirati potporu poduzetnicima u osmišljavanju i realizaciji vlastitih programa i povlačenju sredstava iz fondova EU.
Od svih nas očekujem još bolje rezultate, posebice na ostvarivanju strategijskih ciljeva i realizaciji započetih projekata koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta i podizanju životnog standarda naših građana. Sve to daje nam optimizam da ćemo u narednom razdoblju biti još bolji i uspješniji, te da ćemo prevladati sve teškoće koje danas stoje pred nama. (icv.hr)

Skip to content