Matica hrvatska Slatina oplemenila 27. DMK okruglim stolom „Kelemen kao učitelj i pedagog“

Započela terenska nastava za učenike kroz projekt „Istina o pobjednicima“ slatinske HVIDR-e
13/10/2021
Energična i intenzivna „Mala plesna priredba“
14/10/2021

Matica hrvatska Slatina oplemenila 27. DMK okruglim stolom „Kelemen kao učitelj i pedagog“

Kelemen: „Glazba ti je tajnovito računanje duše koja ne zna brojeve.“


Već jednom odgođen prošle godine zbog situacije s koronavirusom, ove je godine u sklopu programa 27. međunarodnog glazbenog festivala Dani Milka Kelemena održan Okrugli stol na temu „Kelemen kao učitelj i pedagog“, no ni ove godine nije održan onako kako je planirano budući da je izostala nazočnost prof. Berislava Šipuša.

I u više nego primjerenom ambijentu galerijskog prostora Zavičajnog muzeja Slatina koji je oplemenjen Kelemenovim rukopisima i partiturama u sklopu izložbe Kelemenovo stvaralaštvo, uvažene goste i ostale posjetitelje pozdravila je Zorica Varga, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini koji je nositelj ovoga programa.

Tom se prigodom osvrnula na sam početak suradnje Milka Kelemena i    slatinske Matice u svibnju 1994. godine kada je u Slatinu došao o svom 70. rođendanu. Tada je prihvaćen prijedlog o osnivanju festivala s Kelemenovim imenom, a čiju je organizaciju već sljedeće godine preuzela pok. Jadranka Srdoč i tako postala dugogodišnja direktorica festivala Dani Milka Kelemena koji traje već punih 27 godina.

O Milku Kelemenu, skladatelju, dirigentu, promotoru nove glazbe i organizatoru, već se desetljećima sluša, istražuje, razgovara, piše…, a na ovom okruglom stolu o njegovoj pedagoškoj djelatnosti govorili su moderatorica okruglog stola, muzikologinja Sanda Vojković koja je s njim surađivala gotovo 20 godina na Muzičkom biennalu, a potom i kroz rad na HRT-u, te jedan od najistaknutijih hrvatskih violinista, prof. Goran Končar koji je imao čast poznavati ga od svog djetinjstva.

Budući da je Milko Kelemen često isticao sebe kao profesora i pedagoga smatrajući taj poziv najtežim na svijetu zainteresiranost za ovu temu je bila velika, a ovi vrsni poznavatelji Kelemenova života i rada predstavili su ga, ne samo kao profesora kompozicije koju je predavao studentima diljem svijeta, već kao učitelja glazbe svima onima koji su odrastali i živjeli uz Kelemena, Muzički biennale Zagreb i suvremenu glazbu.

Kao moderatorica okruglog stola Sanda Vojković poslužila se upravo riječima samog Kelemena te citirajući njegove izjave, većinom iz jednog njegovog neobjavljenog intervjua iz 1975. godine, našla podlogu za vrlo zanimljiva pitanja od kojih je prvo bilo – Po čemu Slatina i ovaj kraj određuju djela Milka Kelemena?

– Gledajući ovdje Kelemenove partiture od onih najranijih gdje još piše klasično, vidi se jedan topli odnos prema onome čime se bavio, a što dakako ima uporište i u njegovoj sredini, te je vidljiv nevjerojatan razvoj, – istaknuo je Končar te dodao:

– Učeći kod prof. Šuleka Kelemen se našao u klasi u kojoj nije bilo popuštanja s obzirom na Šulekovu strogoću a to je rezultiralo Kelemenovim prvim djelima koja su napisana do te mjere znalački u klasičnoj strukturi da mi danas možemo govoriti o vrlo malo skladatelja koji su napisali djela na svjetskom nivou. U svojim je djelima iskazivao toliku energiju koja je uvijek nešto novo i ispred svoga vremena, a sjećanja iz njegovoga djetinjstva su nešto što ga je uvijek pratilo. Treba istaknuti da je Kelemen od jednog potpuno klasičnog sloga došao do vlastitog pisma u glazbi i na kraju se ponovno vraćao jednom slogu koji je vrlo klasično glazbeno notno pismo koje su poslije učili mnogi.
Dakle Kelemen je prošao kroz cijeli krug da bi se ponovno vratio svome djetinjstvu što je obilježilo njegov cjelokupan rad u kojemu je inzistirao na jednoj drugačijoj estetici zvuka i potpuno novom stilu odnosa ritma unutar kompozicije, – zaključio je prof. Končar na tu temu.

Odgovarajući na daljnja pitanja vezana uz njegov utjecaj na ostale glazbenike, odnosu učitelja i učenika, skladateljskim pravcima i impulsima, suradnji s Kelemenom…, prof. Goran Končar posjetiteljima je dao niz novih detalja iz Kelemenova života koji su ga predstavili u novom svjetlu u kojemu tek sada shvaćamo kolika je izvrsnost bila toga čovjeka čiji lik i djelo moramo sačuvati za nove generacije.

Tako je između ostaloga pojasnio duh Kelemenove glazbe koji je vidljiv u njegovim partiturama, i to je ono što je zapisao, a ono što je očekivao je to da se glazbeniku u trenutku kada dođe na podij desi ono što se nikada nije desilo, da se desi poticaj onoga što je zapisano, ali i poticaj novog nadahnuća za samog izvođača koji će to iznijeti slušatelju. To je bila Kelemenova potraga za nečim novim, ali uvijek inzistirajući na tom nadahnuću iz onoga što je napisano u samoj partituri, te se u tom smislu prisjetio jedne Kelemenove rečenice: „Glazba ti je tajnovito računanje duše koja ne zna brojeve.“

– Ono što se meni čini u ovome trenutku je činjenica da dok je Milko bio s nama, svima nam je bilo vrlo jednostavno, jer smo ga voljeli i radili s njim, ali odgovornost je ipak bila njegova. Ono što je on želio izbjeći je profaniranje osnovne ideje glazbe i umjetnosti. Mi smo svjedoci da se to danas događa što on nije želio.
U tom smislu u Slatini se očuvala njegova ideja onoga što Dani Milka Kelemena, odnosno dani suvremene glazbe trebaju biti. I čini mi se da je sada pred nama ogromna odgovornost da se to sačuva.

Kelemen kao učitelj sebe nije smatrao profesorom u klasičnom smislu, već učiteljem u svakom ostalom smislu i to je ono što je obilježilo naš rad i poznanstvo s njim, ali i njegove dolaske u Slatinu i Zagreb. Vi se sjećate da je on bio jako kritičan, on je trenutačno reagirao vrlo kritično na sve što mu se nije sviđalo, i to treba isto tako znati.

Ovdje smo imali puno susreta koji su završavali vrlo stručnim razgovorima o glazbi, ali Kelemen je bio puno širi od toga, – rekao je Končar te izrazio zahvalnost Slatini jer dolazeći ovdje svake godine, kako je rekao, osjeća obogaćenje onoga čemu je posvetio cijeli svoj život.

–  Uz Kelemena, Papandopula i Jakova Gotovca koji je inače bio veliki prijatelj moje bake, sve to mi nismo znali cijeniti koliko smo trebali, jer neki su skladatelji u svijetu danas poznatiji i cjenjeniji iako nemaju tu veličinu kao naši, stoga je na nama odgovornost njihovo ime, odnosno Kelemenovo ime i dalje pronositi svijetom za što je ovaj festival izuzetna prilika, – zaključio je prof. Končar.

Okrugli stol su zaključili razgovorom o Kelemenovim razmišljanjima o sumnji i zaboravu, te Kelemenovim riječima gdje je istaknuo kako je zaboravljanje beskrajno važno, jer samo se tako može ostvariti nešto novo.
Time je moderatorica Sanda Vojković zaključila okrugli stol te zahvalivši se organizatorima i prof. Končaru poručila svim Slatinčanima da ne sumnjaju u vrijednost Kelemenovih skladbi, i da vjeruju kako je moguće ostvariti nešto novo u narednim Danima Milka Kelemena što će biti zanimljivo novim generacijama.
(www.radioslatina.hr)

Skip to content