Uređenje stalnog postava u Zavičajnom muzeju Slatina odvija se prema planu
24/04/2013
Uskoro poočinju upisi u OGŠ Slatina
25/04/2013

Europska unija – unija regija, a ne zemalja

Smisao regionalne politike jest identificirati slabije razvijene regije i prema istima osmisliti poticajne politike radi ujednačenog i ravnomjernog razvoja. Regionalna politika jedna je od najvažnijih politika u Europskoj uniji. Dok su mišljenja oko ulaska Hrvatske u EU i dalje podijeljena, srpanj se bliži brže nego što mislimo.

Ulazak nam, budimo realni, donosi i dobre i loše stvari, a što će se s regionalnim razvojem dalje događati uvelike ovisi o nama samima.

Što nakon 1. srpnja

Dosadašnjim radom, VIDRA-agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije postala ja prepoznatljiva na području Hrvatske, ali i Mađarske kao stručan, pouzdan i stabilan partner. Razvojne agencije u EU najvažniji su čimbenici i kreatori ekonomskog razvoja, iako različite zemlje primjenjuju različite modele.

Mi u ovom trenutku još ne znamo kakav će model primijeniti naša država iako ćemo za nekoliko mjeseci postati punopravna članica EU, no definitivno vidim jačanje svih razvojnih agencija, a također i Razvojne agencije VIDRA. Ono što regionalno možemo napraviti jest dalji razvoj županijskih i regionalnih projekata kako bismo ojačali regionalnu konkurentnost. Svoje pravce razvoja vidimo u restrukturiranju gospodarskih djelatnosti na razini Županije pa i regije korištenjem inovativnih projekata i suvremenih tehnoloških rješenja te naročito jačanje poslovne klime, kako bismo olakšali poslovanje poduzetnicima – mišljenja je Sanja Bošnjak, ravnateljica VIDRA-e.

Kako kaže Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, RRA će i dalje ostati akreditirani koordinator za regionalni razvoj ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Agencije za regionalni razvoj RH te će provoditi, kako nacionalnu, tako i europsku regionalnu politiku na terenu svoje Županije. Ministarstvo je već počelo spuštati sve više aktivnosti na svoje koordinatore tipa provođenje potprograma 1,2 i 5. Vjerojatno će posao pisanja i provedbe projekata polako prerasti u posao koordiniranja i kontrole projekata na terenu, smatra Ribić.

Uloga AZRA-e uvelike ovisi o izmjenama Zakona o regionalnom razvoju koji definira razvojne agencije kao regionalne koordinatore, stoga ćemo na to pitanje moći konkretnije odgovoriti nakon što navedene izmjene stupe na snagu, najvjerojatnije sredinom godine. Ono što s određenom sigurnošću možemo reći jest da će se AZRA, kao i druge razvojne agencije, i dalje baviti najvažnijim dijelom svog trenutnog poslovanja, a koji se odnosi na kvalitetnu pripremu i provedbu projekata u svrhu kandidiranja na nadolazeće EU fondove – pojašnjava Maja Lehman, savjetnica za regionalni razvoj u Agenciji za razvoj Varaždinske županije.

Upravni odjel za regionalni razvoj i infrastrukturu Primorsko-goranske županije osnovan je u prvoj polovini 2011. godine s primarnom zadaćom poticanja, koordiniranja i praćenja programa i projekata iz područja prometne, energetske i vodnogospodarske infrastrukture te koordiniranja rada trgovačkih društava i ustanova iz vlastite nadležnosti, a kojima je Primorsko-goranska županija član ili (su)osnivač. Pored navedenog, Odjel je određen za regionalnog koordinatora Županije te se u tom smislu bavi poslovima planiranja, pripreme i provedbe razvojnih projekata i pro­grama u okviru ili vezanih uz Zakon o regionalnom razvoju te Razvojnu strategiju Primorsko-goranske županije, sudjeluje u pripremi i izradi strateških i operativnih razvojnih dokumenata te pruža podršku investitorima u pronalaženju investicijskih projekata.

Pripreme za ulazak Hrvatske u EU za Upravni odjel od iznimne su važnosti u kontekstu mogućnosti korištenja Strukturnih fondova. U tom smislu dodatno su pojačane aktivnosti na edukaciji županijskih službenika, ali i jedinica lokalne samouprave te ostalih institucija s područja Županije. U tu svrhu Odjel redovito organizira specifične radionice te predavanja s domaćim i stranim konzultantima te prijateljskim regijama (Poljska, Mađarska), kako bi se razmijenila iskustava na pripremi i provedbi EU projekata. Predstavnici Odjela aktivno sudjeluju u procesu aktualne izrade programskih dokumenata za financijsko razdoblje EU 2014.-2020., i to kao članovi Radne skupine za Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija i Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija te skupine za Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi, kao i u Radnoj skupini za programiranje bilateralne suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020. Pored navedenog, sva upravna tijela Županije aktivna su u izradi zalihe projekata, što podrazumijeva pripremu potpune projektne dokumentacije za kandidiranje na strukturne i druge fondove EU – kaže Ana Štefančić, savjetnik za regionalni razvoj II pri Upravnom odjelu za regionalni razvoj i infrastrukturu.

Ukorak s cijelim sustavom provedbe EU fondova, i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje pro­grama i projekata EU prolazi kroz intenzivne pripreme vezane uz prilagodbu za upravljanje i korištenje budućih fondova Europske unije. Konkretno, SAFU trenutno sudjeluje u procesu izrade pravilnika, koji koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondo­va Europske unije, a koji utvrđuju buduća primjenjiva pravila vezana uz korištenje Strukturnih instrumenata EU na razini cijelog sustava.

Također, radimo i na internim pripremama i prilagodbi za našu buduću ulogu. Naime, po ulasku u Europsku uniju, SAFU napušta ulogu ugovarateljnog tijela, a jača svoju ulogu vezanu uz praćenje provedbe ugovorenih projekata i kontrolu prihvatljivosti troškova nastalih tijekom njihove provedbe. Stoga, u ovom pripremnom razdoblju stavljamo poseban na­glasak na edukaciju djelatnika vezano uz razne aspekte korištenja Strukturnih i Kohezijskog fonda. Djelatnici prolaze i kroz intenzivan program edukacije iz hrvatskog zakona o javnoj nabavi po kojem će se nakon pristupanja Hrvatske u EU provoditi svi postupci javne nabave. Vjerujemo da će stečeno iskustvo u pretpristupnom razdoblju i dodatno usavršavanje naših djelatnika doprinijeti kvalitetnom obavljanju naše uloge i ubuduće – zaključuje Matea Spudić, pomoćnica ravnateljice za pripremu i provedbu projekata Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Regionalni razvojni projekti

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije. Program je osmišljen kao potpora razvojnim projektima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su prihvatljivi za prijavu na natječaje u okviru operativnih programa koji se već provode ili je njihova “provedba planirana, a financiraju se iz fondova Europske unije (za sada kroz IPA program, a uskoro iz Strukturnih fondova Europske unije).

„Priprema regionalnih razvojnih projekata” nastoji se pridonijeti jačanju sposobnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPS) i drugih prihvatljivih korisnika za prijavu projekata na natječaje u okviru pretpristupnog programa IPA i Strukturnih fondova EU. Javni je poziv objavljen krajem siječnja, a rok za dostavu bio je 15. travnja.

Program održivog razvoja lokalne zajednice

MRRFEU godišnjim programima kroz razne aktivnosti želi utjecati na održivost razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini, vodeći pritom računa o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti i neovisnosti.

Cilj Programa je doprinositi ostvarenju regionalnog razvoja u skladu s načelima razvojne politike, održivog razvoja i socijalne uključenosti kao dijelom razvojnih prioriteta strategije regionalnog razvoja i županijskih razvojnih strategija te podržavanju gospodarske i socijalne revitalizacije slabije razvijenih kao jednog od načina jačanja socijalne kohezije i održivog razvoja, a imajući u vidu da se kroz ostvarenje ciljeva programa zadovoljava uvjet pomoći onima čiji indeks razvijenosti ne prelazi 100% prosjeka RH.

Suradnja zemalja u regiji

Regionalna suradnja otvara mogućnost stvaranja zajedničkih projekata koji imaju veći značaj za jednu regiju i ostvaruju značajnije društveno-gospodarske učinke. Upravo otvorenim pristupom prema povezivanju koje može doprinijeti vlastitom razvoju regije, stvoriti snažna partnerstva u budućnosti te osnažiti kapacitete sudionika u tim projektima može se potaknuti bolja regionalna suradnja. Osim toga, potrebna je i koordinacija partnera na regionalnoj razini te sustavan pristup zajedničkom kreiranju i provedbi međuregionalnih projekata i programa, pojašnjava Maja Lehman.

Nisam previše zadovoljna suradnjom regija, pa ni županija, jer još uvijek svi mislimo na svoje županije i svoje projekte te konkuriramo jedni drugima kada se radi o pojedinačnim projektima, što nije dobro. Tome doprinosi i kaos na terenu, spajanje Panonske sa Sjeverozapadnom Hrvatskom, šuška se o planskim regijama, planira se izmjena Zakona o regionalnom razvoju, a ni županije niti razvojne agencije ne dobivaju nikakve relevantne informacije od resornog ministarstva. Zapravo, bolju suradnju imamo s mađarskim partnerima – izdvaja Sanja Bošnjak.

Da bi se zemlje u regiji više trebale okrenuti međusobnoj suradnji smatra i Stjepan Ribić, te dodaje da i sama EU to podržava kroz programe prekogranične suradnje s posebnim naglaskom na EGTC (Europska grupacija za teritorijalnu suradnju). Na žalost, zakonodavstvo RH još uvijek se nije prilagodilo toj mogućnosti, stoga su naši subjekti uskraćeni za 12 milijardi eura, koliko je na raspolaganju EGTC-ovima – napominje Ribić.

Smanjivanje razlika između regija unutar EU

Kohezijska politika najvažnija je politika EU koja doprinosi ujednačenom regionalnom razvoju. Niz alata i instrumenata kroz posebne programe za manje razvijene regije vidjeli smo diljem EU, oni trebaju biti primjenjivi i u Hrvatskoj. Nedavno smo bili u Poljskoj koja ima takav regionalni ustroj da regije, ne centralna vlast, pregovaraju o svojim operativnim programima direktno s Europskom komisijom, a koji doprinose razvoju kakav su oni sami odredili. Voljela bih da tako bude i u Hrvatskoj – kaže Bošnjak.

Europska unija nije unija zemalja, ona je unija regija, regionalna politika jedna od najvažnijih politika u EU. Naša Vlada to još nije shvatila pa spaja nespojivo, bogati Zagreb sa Slavonijom, kako bi lažirala naš stvari BDP. Smisao regionalne politike je identificirati slabije razvijene regije i prema istima osmisliti poticajne politike radi ujednačenog i ravnomjernog razvoja – zaključuje Ribić.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

ERDF jedan je od Strukturnih fondova, a cilj mu je jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema kroz program IPA.

Regionalna razvojna strategija

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske kroz Službu za poslove regionalnog razvoja obavlja poslove administrativne koordinacije regionalnih razvojnih projekata kroz ustrojavanje i vođenje Upisnika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja, te obavlja administrativne i stručne poslove za potrebe rada Partnerskih vijeća statističkih regija. Agencija je ujedno kontakt mjesto za svu komunikaciju s regionalnim koordinatorima te vrši sustavnu edukaciju istih.

Ulaskom u 2013. godinu nastaje nova statistička klasifikacija prostornih jedinica RH – razina prostornih jedinica – cijela Hrvatska ( NUTS I), razina prostornih jedinica – 2 statističke regije (NUTS II), odnosno razina prostornih jedinica – 21 županija (NUTS III). Pojam NUTS se primjenjuje od datuma ulaska države u članstvo EU, a do datuma ulaska se koristi pojam prostornih jedinica za statistiku. Sva područja RH moći će koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine, a nova podjela i dalje omogućuje fleksibilnost u pogledu usmjeravanja sredstava na pojedina područja unutar statističkih regija. (BIZdirekt)

 

Skip to content