Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić: Bolnicama, vrtićima, školama hrana iz domaćih farmi, a ostalima zdrava hrana iz trgovina

Održan sastanak Odbora za pripremu 22. sajma Viroexpo: Pokroviteljstvo prihvatilo i Ministarstvo gospodarstva
08/02/2017
Održana sjednica predsjednika Matica umirovljeničkih udruga Virovitičko-podravske županije
09/02/2017

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić: Bolnicama, vrtićima, školama hrana iz domaćih farmi, a ostalima zdrava hrana iz trgovina

U prvih 100 dana Vlade RH posebno aktivan bio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je dao intervju za www.businessin.hr, a mi ga donosimo u cijelosti. Ministar poljoprivrede već na početku mandata suočio se s ptičjom gripom, zdravstveno neispravnim namirnicama i patvorenom hranom, a uz to ministar je već na početku poradio na zaštiti ribara, vinara, te drvoprerađivača. Evo što nam je u razgovoru za Businessin.hr rekao o poljoprivrednoj politici nove Vlade.

Postali ste jedan od najpopularnijih i najaktivnijih ministara u Vladi RH, što u vama kao ministru prepoznaje hrvatska javnost i mediji?

– To morate pitati njih, a ne mene. Ja samo mogu reći da sam u Ministarstvo poljoprivrede došao raditi i to činim od prvog dana. Drago mi je da su moji prvi potezi naišli na odobravanje poljoprivrednika, to mi daje dodatnu motivaciju za daljnje aktivnosti.

Boriti se s uvoznim lobijima nije lako, iako je svima jasno da zdravstvena ispravnost hrane mora biti najvažnija. Bitna je za nas kao potrošače, ali i za proizvođače hrane, koji upravo zbog nepoštenih uvoznika gube bitke za vlastiti opstanak, što ćete učiniti da što više hrane na policama trgovina bude zdravo i sigurno?

– Postupak je krajnje jednostavan, u proračunu su značajno povećana sredstva namijenjena provedbi nadzora tržišta što znači da inspektori mogu obaviti veći broj kontrola nego prije. Taj proces je već pokrenut i trajat će toliko dugo dok se svi subjekti u lancu opskrbe hranom ne počnu ponašati odgovorno. Zdravstvena ispravnost i kvaliteta hrane nisu teme uz koje se mogu vezati bilo kakve dvojbe. Tu nema mjesta nikakvim raspravama. Potrošači moraju biti sigurni da je hrana ponuđena na tržištu zdravstveno ispravna i kvalitetna, i to je i obveza i cilj i mene kao ministra i tima mojih suradnika. Nećemo se ni predomisliti niti posustati dok tržište ne bude uređeno.

tolusic (7)

Domaći poljoprivredni proizvođači su ugroženi i zbog nekih zakonskih odredbi, posebice onih oko zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, pa čak i sustav poticaja omogućuje makinacije. Bilo je naime i političara koji su u nemoralnom dogovoru s poljoprivrednim proizvođačima uzimali poticaje, a poljoprivrednici bi dobili posao i zemlju. Kako uistinu pomoći hrvatskom selu i poljoprivredniku?Je li današnji sustav poticaja zadovoljavajući?

  • S brojnim detaljima o kojekakvim zloporabama i pogodovanjima, poput ovih koje spominjete, suočavam se gotovo svakodnevno. Nisam očekivao da će me dočekati med i mlijeko, no nagomilanih problema je toliko da je prvih tjedana bilo teško odlučiti o redoslijedu prioriteta. Sada je križaljka obveza već dobrim dijelom složena, moj tim i ja učinit ćemo sve da poljoprivrednim gospodarstvima koja se doista bave proizvodnjom budemo partneri, kvalitetan servis koji će im pružati potporu u daljnjem razvoju. Proizvodnja hrane je u svim ozbiljnim državama strateška djelatnost, u Hrvatskoj to tek treba postati budući da je godinama zanemarivana. Što se tiče sustava poticaja moram podsjetiti da tu glavni okvir diktira Zajednička poljoprivredna politika EU.
  • Bojim se da za ovo programsko razdoblje koje završava 2020. više nisu moguće nikakve izmjene, ali sve primjedbe s terena već sada pozorno analiziramo kako bi imali argumente i spremno dočekali razgovore o novom modelu za iduće razdoblje.

Mjera 4 omogućava nam četiri milijarde kuna za investicije

Kako ćete potaknuti poljoprivrednike da bolje iskoriste sredstva europskih fondova?

– Neke aktivnosti su u tijeku, tako je procedura vezana za dostavljanje dokumentacije na natječaje dijelom već pojednostavljena, no tu ne mislimo stati, bit će još smanjivanja papirologije. Bit će i više natječaja, tijekom ove godine u planu ih je 50-tak dok rok od objave natječaja do potpisa ugovora namjeravamo skratiti na 120 dana. Više se ne smije dogoditi kao za prvi natječaj za Mjeru četiri da razdoblje od podnošenja zahtjeva do izdavanja odluke traje gotovo dvije godine. Ovih dana kroz izdane odluke upravo za Mjeru 4 poljoprivrednim gospodarstvima stiže gotovo milijardu kuna za investicije, do kraja ove godine bit će još isplata za nove projekte. Vjerujem da ćemo već dogodine uhvatiti korak za cjelovito povlačenje potpora kroz ruralni program, a na toj poziciji godišnje nam je raspoloživo gotovo 300 milijuna eura.

tolusic (9)

Kako ćete unaprijediti ribarstvo i na koji način mogu hrvatski ribari parirati susjedima?

  • Kroz Operativni program za ribarstvo u razdoblju do 2020. za investicije i održivi razvoj raspoloživo nam je 348,7 milijuna eura, od kojih iz blagajne Europske komisije stiže 252,6 milijuna, a ostatak je iz nacionalnog proračuna. Ta sredstva možemo trošiti kroz čak 36 mjera, od slatkovodnog i morskog izlova i uzgoja, preko infrastrukture, odnosno izgradnje ribarskih luka i sličnih objekata nužnih tom sektoru. Omotnica je vrlo izdašna, naši ribari su zadovoljni. S ovim novcima i te kako možemo unaprijediti ovaj sektor, stoga ne smijemo dopustiti nikakav nemar i odugovlačenje koji bi mogli uzrokovati povratak novca natrag u blagajnu Europske unije.

CILJ NAM JE NAPUNITI PRAZNE FARME KAO I PRATITI SLJEDIVOST MLIJEKA

Hrvatsko stočarstvo je stagniralo, osobito posljednjih godina, zašto je taj sektor toliko zapostavljen i što ćete učiniti da u Hrvatskoj ponovno bude isplativo i svako malo domaćinstvo s nekoliko mliječnih krava, ovaca ili koza, rasplodnih krmača ?

– O tome zašto nam je stočarstvo palo na niske grane odgovor morate potražiti kod mojih prethodnika. Dok sve članice EU svoje stočarstvo niz godina podupiru i kroz mjeru o dobrobiti životinja s godišnjom potporom i do 500 eura po grlu mi tek sada razrađujemo model. Pokrenute su i neke druge aktivnosti, cilj nam je ne samo pokušati napuniti prazne farme nego motivirati nova gospodarstva da se okrenu stočarstvu, bilo tovu goveda, svinja i peradi ili proizvodnji mlijeka.

tolusic (4)

Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda pod budnim je okom javnosti, što je velikim dijelom i vaša zasluga. Kad će hrvatski proizvođači moći biti sigurni da mlijeko koje kupuju u trgovačkim lancima nije patvoreno ?

  • Proizvodnja mlijeka je u vrhu prioriteta svih država koje na poljoprivredu gledaju kao na stratešku djelatnost. Mi smo i tu zakazali, nema pravilnika pa nije bilo ni nadzora proizvoda ponuđenih na tržištu, dopustili smo uvoz svega i svačega. Ta se situacija mijenja iz korijena, za neke segmente kontrole su već pokrenute, a pravilnici su u završnoj izradi.
  • Dosadašnje analize mlijeka pokazale su da je svježe i sirovo mlijeko proizvedeno u Hrvatskoj iznimno visoke kvalitete – 96 posto svih isporučenih količina je mlijeko 1. klase po EU standardima.U prosincu 2016. smo proveli ciljanu akciju kontrole kakvoće mlijeka te označavanja i sljedivosti mlijeka na 10 uzoraka mlijeka uzetih većinom u centralnim skladištima distributivnih centara. Od 10 uzoraka tri su bila nesukladna – udio mliječne masti bio je niži od deklarirane vrijednosti. Znači, nije se radilo o zdravstvenoj neispravnosti već zavaravanju potrošača. U kontrole patvorenog mlijeka krećemo sljedeći mjesec, provjeravat ćemo prisutnost vode i mlijeka u prahu u konzumnom mlijeku. Kažnjavat ćemo one koji budu krivo deklarirali mlijeko i takve proizvode povlačiti iz prodaje. Građani moraju znati kakvo mlijeko piju, a informacije o mlijeku moraju biti jasno naznačene na pakiranju.

Kontrolira se i uvozno vino, kako?

  • Naravno! To je bio jedan od prvih naloga koje sam donio kao ministar. Godinama uvozna i hrvatska vina nisu bila u jednakom položaju, hrvatski vinari za svoja su vina imali obvezu proći niz analiza prije stavljanja na tržište dok su uvozna odmah išla na police trgovina. Tome smo stali na kraj izmjenom Pravilnika o registru vinograda koji sada propisuje obvezno slanje i vina iz uvoza na analizu i ocjenu prije puštanja u promet. Moraju dokazati sljedivost vina i obilježiti ga markicama. Ne udovolji li neko vino fizikalno-kemijskim i senzorskim parametrima – ne smije na tržište.
  • tolusic (6)

SANKCIONIRANJE NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI

Kako će se primijeniti Zakon o zabrani nepoštenih praksi u lancu opskrbe hranom?

  • Cilj je zakonom kvalitetnije urediti odnose proizvođača, dobavljača i trgovaca koji moraju biti unaprijed poznati i jasno definirani. Vjerujem da će upravo ovaj zakon donijeti određene novosti i pomoći našim poljoprivrednim i prehrambenim proizvođačima jer će urediti tržište i spriječiti zloporabe dominantne pozicije trgovaca u lancu opskrbe hranom. Sankcionirat će pojave nepoštenih praksi, pa tako jedna strana neće moći nepropisno ili nepošteno prebaciti svoje troškove ili poduzetničke rizike na drugu stranu, neće se moći jednostrano ili retroaktivno mijenjati ugovor osim ako je to ugovorom izričito dopušteno, te se neće moći nepošteno raskinuti ugovorni odnos. Više se ne bi smjelo događati da se finalni proizvodi prodaju ispod cijene koštanja u proizvodnji ili ispod nabavne cijene uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost.

Što ste dogovorili s Hrvatskim šumama kao proizvođačem drvne sirovine, jer već godinama problemi finalnih proizvođača uglavnom su vezani za drvnu masu?

  • Hrvatske šume trebaju potaknuti zapošljavanje u ruralnim područjima i sirovinom opskrbljivati tvrtke koje proizvode visoko dohodovni asortiman poput namještaja, vrhunskih podnih obloga i slično. Drvni sektor, podsjetit ću, u skupini je malobrojnih koji ostvaruju neto izvoz. Drvna sirovina je golemo blago hrvatskog gospodarstva iz kojeg apsolutno moramo izvući maksimalno moguću zaposlenost i prihode, a to se ne postiže izvozom trupaca.

tolusic (5)

BOLNICAMA, VRTIĆIMA, ŠKOLAMA – DORUČAK S HRVATSKIH FARMI

Kako ćete potaknuti kupovinu hrvatskih proizvoda koji u konkurenciji često i ne kvalitetnijih stranih proizvođača gube bitku na policama trgovina?

  • Znam da je danas mnogim našim sugrađanima cijena proizvoda, ne njegovo podrijetlo ili kakvoća, najvažnija kod odluke što kupiti u trgovini. Od početka godine poljoprivrednim gospodarstvima, a dijelom i prehrambenoj industriji za pojedine sirovine i repromaterijale te energente smanjen je PDV, smanjeni su i neki porezi što bi trebalo ostaviti pozitivan trag na njihovu konkurentnost. Nadam se da će i ekonomska situacija uskoro biti povoljnija pa će hrana koju nude lokalni proizvođači cjenovno biti dostupnija našim sugrađanima. Ona je zbog svoje kvalitete i svježine, neovisno radi li se o mesu, mlijeku ili voću i povrću, apsolutno bolja u odnosu na ono što stiže iz uvoza.
  • Podsjećam, nedavnim izmjenama zakona o javnoj nabavi otvorili smo opciju svim institucijama koje se financiraju iz državnog proračuna (bolnicama, vrtićima, školama, vojarnama…) da nabave hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time njihovi korisnici dobivaju kvalitetniju i svježiju hranu, a domaći proizvođači imat će osiguran bolji plasman svojih proizvoda. Krenuli smo i u promidžbenu kampanju Doručak s hrvatskih farmi – cilj nam je predstaviti hrvatske proizvode koje nose markicu Meso hrvatskih farmi, Mlijeko hrvatskih farmi i sl. te i tako potaknuti razvoj domaćih proizvođača. (www.businessin.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)
Skip to content