Zavičajni muzej Slatina

1Zavičajni muzej Slatina sakuplja, čuva i izlaže na povremenim izložbama predmete prirodne, materijalne i duhovne kulturne baštine, koji potječu s područja grada Slatine i općina čađavica, Sopje, Voćin, Mikleuš i Nova Bukovica. Muzej je osnovan 1984. godine u sastavu tadašnjeg Narodnog sveučilišta. Od tada pa sve do 1991. godine svoj je prvi prostor dijelio s ostalim korisnicima u «Draškovićevom dvorcu». Uslijed ratnih djelovanja u Domovinskom ratu objekt je bio teško oštećen i više nije bio pogodan za korištenje. Od tada pa sve do 2006. godine povremene su se muzejske izložbe organizirale u Galeriji Doma kulture u Slatini, koja je uređena 1999. godine. Od 2006. godine Zavičajni muzej Slatina djeluje kao samostalna gradska ustanova. Muzej je 2009. godine preselio u zgradu”stara škola / stari kotar” gdje u prizemlju ima prostor za povremene izložbe.

2U Domu kulture smještena je najvećim dijelom muzejska građa. Muzejska građa broji preko 10 000 predmeta koji su raspoređeni u sljedeće zbirke: etnografsku, povijesnu, kulturno povijesnu, tehničku, arheološku, galerijsku zbirku, zbirku Kelemen,zbirku starih razglednica i fotografija te zbirku arhivalija. Muzej je prikupio i više tisuća primjeraka isječaka u hemeroteci, kao i bogatu fototeku koja dokumentira suvremene događaje i zbivanja u Slatini i okolici. Zbirke muzeja oslikavaju rast i razvoj Slatine i slatinskog kraja. Vremenski je raspon vrlo velik – od okamina iz praskozorja zemljinog nastanka (Panonsko more) i artefakata iz pretpovijesnog razdoblja i prvih ljudskih nastambi na slatinskom području pa preko vremena pisane povijesti i značajnih primjeraka graditeljske baštine (crkva BDM u Voćinu -srednji vijek), vremena vladanja slatinskim krajem plemićkih obitelji (Pejačevići, Schaumburg – Lippe, Draškovići i dr.), perioda ustrojavanja građanskog načina života s mnogobrojnim udrugama, burnim ratnim razdobljima i sve do vremena formiranja samostalne Hrvatske. Najbogatija je zbirka iz kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, vremena kad je Slatina prolazila kroz svoj nagli rast i razvoj.

3Arheološka zbirka čuva pojedinačne nalaze iz vremena mlađeg kamenog doba (Jugovac, Macute i dr.), brončanodobne nalaze s arheoloških istraživanja u Novoj Bukovici, kao i predmete Bjelobrdske kulture iz Josipova. U etnografskoj zbirci najviše je tekstilne građe – upotrebni tekstil i seljačke nošnje izrađene od domaćeg otkanog platna s karakterističnim prugastim vodoravnim uzorcima (posebno tzv. «Sopjanski kulturni krug»). U tehničkoj zbirci prevladavaju alati koje su slatinskom muzeju poklonili vlasnici obrtničkih radionica iz Slatine i okolice (fotograf, frizer, stolar, postolar, užar i sl.). U povijesnoj se zbirci posebno izdvaja cjelovita tema povijesti školstva na slatinskom području, a koja će biti kao takva prezentirana i u budućem stalnom postavu. Povijesna se zbirka sastoji od starih karata, pojedinačnih predmeta, a nadopunjuju je u sadržaju i dokumentiranosti vrijedna zbirka starih razglednica i fotografija, te arhivska građa. Na fotografijama i kartama najljepše se vidi razvoj Slatine od malog trgovišta do suvremenog grada.

4Muzej je organizirao povremene likovne ili muzejske izložbe u Galeriji Doma kulture. Na taj se način formirala vrijedna zbirka s radovima autora koji su izlagali u Slatini, ali i s radovima slatinskih zavičajnih slikara (D. Milošević, V.Liebl, V. Udatny, K. Tomljenović), kao i radovima članova Slatinskog likovnog kluba.
Zavičajni muzej Slatina će novi stalni postav imati u jednom dijelu zgrade koju Slatinčani zovu «stari kotar« ili «stara škola». Realizacijom stalnog postava omogućit će se posjetiteljima upoznavanje s tisućugodišnjom poviješću i bogatom kulturnom baštinom Slatine i okolice.Slatinski će muzej biti čuvar slatinske kulture, posebno njenih materijalnih vrijednosti. On će pokazati kulturni identitet Slatine i bit će javno dobro na usluzi svim građanima Slatine, slučajnim prolaznicima i gostima, a posebno đacima, koji su najčešći posjetitelji njegovih izložbi.

Gradska knjižnica i čitaonica Slatina

5Gradska knjižnica i čitaonica Slatina djeluje od 1997. godine u novouređenom prostoru Centra za kulturu, odnosno Pučkog otvorenog učilišta Slatina na adresi Šetalište Julija Burgera 1, na površini oko 280 m². Iz sastava Pučkog otvorenog učilišta Slatina izdvaja se 2006. godine i dobiva naziv Gradska knjižnica i čitaonica Slatina. Ima zaposlena dva stručna knjižnična djelatnika.
U svom fondu sadržava preko 34000 svezaka građe koja se posuđuje korisnicima. Uz knjige, Knjižnica posuđuje i neknjižnu građu. Dva računala koriste se za rad dječje računalne igraonice, jedno računalo za pristup korisnika Internetu. Internet kiosk Europskih integracija omogućuje slobodan pristup građana Internetu. Godišnja članarina (12 mjeseci korištenja) iznosi 50,00 kuna.
Knjižnica je otvorena:
– ponedjeljkom, srijedom i petkom 8,00 – 15,00 sati
– utorkom i četvrtkom 12,00 – 19,00 sati.
Gradska knjižnica predstavlja mjesni prilaz znanju i osigurava osnovne uvjete za obrazovanje tijekom cijelog života pojedinca i društvenih skupina, neovisno odlučivanje i kulturni razvoj. Podupire osobno obrazovanje za koje se odlučuje pojedinac, a jednako i formalno obrazovanje na svim razinama. Kao mjesno informacijsko središte, svojim korisnicima omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i obavijesti.
U djece stvara i jača čitalačke navike od najranije dobi. Osigurava pristup svojim službama i uslugama svima uključujući i one koji imaju poteškoće u čitanju tiskane građe. Redovno organizira različite programe i događanja.

Pučko otvoreno učilište Slatina – Kino

6Pučko otvoreno učilište Slatina ustanova je za obrazovanje i kulturu, koja temelji svoj rad na dugogodišnjoj tradiciji ustanove za obrazovanje odraslih osnovane 1960. godine (tadašnje Radničko sveučilište, kasnije Narodno sveučilište, Centar za kulturu). Učilište je redovna članica Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta. U svojim planovima i programima Učilište je odabralo razvojni model kojemu je u središtu rada obrazovanje odraslih kao dio cjeloživotnog obrazovanja s ciljem izgradnje društva koje uči.
Učilište ima vlastite verificirane programe obrazovanja, pripremljene u skladu s ostalim obrazovnim gradskim ustanovama, nastojeći time uvijek biti na usluzi u prvom redu svojim najbližim polaznicima, građanima Slatine i okolice. Ovim se načinom rada Učilište, ali i grad Slatina, priključilo praksi europskih zemalja, koje imaju slične obrazovne ustanove s velikim brojem raznolikih obrazovnih i kulturno-zabavnih programa, usmjerene prije svega svakodnevnoj praksi i potrebama svojih građana za brzim i učinkovitim stjecanjem znanja, sposobnosti i kompetencija koje nosi novo doba, a s konačnim ciljem zapošljavanja.

Obrazovni programi Pučkog otvorenog učilišta Slatina:
– TEčAJEVI stranih jezika za djecu i odrasle (engleski, njemački, talijanski).
– OSNOVNA ŠKOLA za odrasle.
– «MALA POLJOPRIVREDNA ŠKOLA» programi osposobljavanja za pčelara, sakupljača i uzgajivača gljiva, sakupljača i uzgajivača ljekovitog bilja, voćara i vinogradara, povrtlara, cvjećara, mljekara.
– «RADNI STROJEVI» program osposobljavanja za obavljanje poslova u zanimanjima za rukovatelja radnih strojeva: viličar, bager, dozer, skreper, greder, utovarivač, mosna i portalna dizalica, valjak, strojevi za preradu drvne mase te osposobljavanje radnika za montažu, demontažu i uporabu skela.
– «RAčUNALO» program osposobljavanja za obavljanje poslova operatera na PC računalu.
– »GRAđEVINARSTVO» program stjecanja srednje stručne spreme i prekvalifikacija za zanimanja: limar, zidar, tesar.
– «PROMET» program stjecanja srednje školske spreme i prekvalifikacija za zanimanje vozač motornog vozila.
– «TEHNIčAR» program stjecanja srednje školske spreme, prekvalifikacija i doškolovanje za zanimanje komercijalist, hotelijersko –turistički tehničar, strojarski tehničar, građevinski tehničar.

Osim ovih programa POU Slatina organizira i različite projekte dobivene na javnim natječajima tj. razne oblike stjecanja socijalnih vještina i umijeća, poduzetničkih znanja i sl.
Pučko otvoreno učilište Slatina djeluje na području grada Slatine, ali i na široj lokalnoj i regionalnoj razini. U samoj Slatini koristi svoj vlastiti prostor, određeni unajmljeni prostor na povremeno korištenje, a na široj razini prostor svojih partnera (srodne i slične ustanove) s kojima organizira različite oblike obrazovanja. Obrazovne i kulturne programe ostvaruje jedna manja radna ekipa stalno zaposlenih (5) te pojedini vanjski konzultanti i mnogobrojni vanjski suradnici.

Slatinsko amatersko lutkarsko kazalište „SLAMALKA“

7Osnovano je 1994. godine, a ima 20 članova. Djelatnost: Promicanje i unapređivanje lutkarstva na području grada Slatine. U 12 godina postojanja članovi „SLAMALKE“ postavili su na scenu 19 igrokaza koje su izveli 182 puta. Dobitnici su Srebrne plakete grada Slatine i Povelje zahvalnosti Virovitičko-podravske županije. Od 2004. godine Udruga organizira Smotre dječjih lutkarskih družina na kojima je ugostila 15-ak sličnih lutkarskih družina s područja cijele Republike Hrvatske.

Slatinski likovni klub „SLIK“

8Osnovan je 1996. godine, a ima 33 člana. Djelatnost: Organizirano djelovanje na polju likovne kulture u gradu Slatini. članovi SLIK-a organiziraju tradicionalnu međunarodnu likovnu koloniju svake godine, drugi vikend u svibnju, rade sa mladim talentima na likovnim radionicama, sudjeluju na likovnim kolonijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, sudjeluju u humanitarnim akcijama darujući radove u dobrotvorne svrhe. Svake godine u prosincu u galeriji održavaju skupnu izložbu radova svojih članova.

Udruga stvaratelja u kulturi „KULT” Slatina

9Osnovana je 1998. godine, a ima 40 članova. Djelatnost: Okupljanje svih profila stvaratelja u kulturi i okupljanje mladeži te poticanje u stvaralačkom radu i njegovanju kulturnih ostavština. Djeluje u tri sekcije: pjesničkoj, foto i dramskoj sekciji.

 

 

„DANI MILKA KELEMENA“ Slatina

10Udruga osnovana  2003. godine, a ima 25 članova. Djelatnost: Organiziranje međunarodnog glazbenog festivala „Dani Milka Kelemena“, promicanje glazbenog opusa Milka Kelemena, organiziranje koncerta i javnih nastupa, seminara, okupljanje mladih glazbenika.

 

 

Ogranak matice hrvatske Slatina

11Osnovan je 1971. godine, a rad Ogranka obnovljen je 1991. godine, ima 70 članova. Djelatnost: Promiče hrvatsku kulturnu baštinu, proučava hrvatsku prošlost i sadašnjost, čuva i njeguje izvornost i osobitost područja na kojem djeluje, izdaje knjige – Mala slatinska biblioteka, organizira koncerte mladih slatinskih glazbenika, osnivač je Malog komornog orkestra, organizira umjetnička, znanstvena i stručna predavanja, izložbe, tribine i skupove, pomaže darovite glazbenike te surađuje s ustanovama i drugim udrugama u kulturi na području grada.

 

Gradsko pjevačko društvo „ZRINSKI“ Slatina

12Osnovano je 1994. godine, a ima 32 člana. Djelatnost: Kroz amaterski rad svojih članova njeguje i promiče: klasičnu glazbu, izvorne narodne pjesme, crkvene pjesme i cjelokupnu glazbenu i pjevačku baštinu hrvatskog i slatinskog podneblja.

 

Skip to content