Grad Slatina i pet susjednih općina: Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje i Voćin 2016. sklopile su sporazum o suradnji na projektu razvoja širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, prihvatljivog za sufinanciranje iz EU fondova. Sporazumom je bilo obuhvaćeno slijedeće: izrada Studije izvedivosti Projekta, izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (dalje u tekstu: PRŠI), provođenje javne rasprave i izrada konačne verzije PRŠI-ja. Grad Slatina izradio je Studiju izvedivosti Projekta, nacrt PRŠI-ja i proveo javnu raspravu, a trenutno je u fazi izrade konačne verzije PRŠI-ja.

Načelnik Općine Čađavica Mirko Rončević, u medijskom istupu o istupanju navedenih općina iz sporazuma o suradnji s Gradom Slatinom, o izgradnji širokopojasne infrastrukture navodi slijedeće:  Grad i općine dvije godine nisu uspjeli postići dogovor oko izrade projektne dokumentacije odnosno izbora modela za financiranje izgradnje širokopojasne infrastrukture te da u investicijskom Modelu A jedinice lokalne samouprave ne mogu utjecati na cijenu usluge i da predstavnici općina žele da širokopojasnim internetom budu obuhvaćena cijela područja općina, a ne samo središta. Nadalje, navodi da će u Modelu B općine sudjelovati s 15 % vlastitih sredstava, a preostalih 85 % sredstava dobiti će iz fondova EU.

Grad i navedene općine, do sastanka održanog 9. srpnja 2018., nisu imali nesuglasica oko izbora modela financiranja izgradnje širokopojasne infrastrukture. Nacrt PRŠI-ja izrađen je početkom 2017., te ga je predstavnik stručnog izrađivača nacrta PRŠI-ja tvrtke ProFUTURUS d.o.o., predstavio svim jedinicama lokalne samouprave obuhvaćene PRŠI-em Slatina. Sve jedinice lokalne samouprave su bile upoznate da, prema ekonomskoj analizi za područje PRŠI-ja Slatina, najviše ekonomske koristi donosi investicijski Model A i kao takav je prihvaćen od strane svih jedinica lokalne samouprave. U veljači 2018.  Općina Čađavica inicirala je sastanak na kojem bi se razmotrio prelazak iz Modela A u Model B. Nakon održanog sastanka, na kojem je, uz predstavnike Grada i navedenih općina, sudjelovao i predstavnik stručnog izrađivača PRŠI-ja, ponovno je jednoglasno donesene zaključak da se ostaje u Modelu A. Međutim, na sastanku održanom 9. srpnja 2018., općine su najavile da će, ukoliko Grad ne pristane na promjenu Modela A u Model B, podnijeti zahtjev za raskid sporazuma i napustiti PRŠI Slatina. Nakon toga su pisanim putem zatražile raskid sporazuma.

Procjena vrijednosti investicije za izgradnju širokopojasne infrastrukture za cjelokupno područje PRŠI-ja Slatina FTTH tehnologijom je oko 70.000.000,00 kuna. Potrebno je napomenuti da je nacrtom PRŠI-ja Slatina obuhvaćeno cijelo administrativno područje općina sa svim adresama, a ne kako se iz izjave načelnika Općine Čađavica može zaključiti da je Grad Slatina predvidio izgradnju širokopojasne infrastrukture samo u središtima općina.

U investicijskom Modelu A odgovornost za projektiranje, izgradnju i operativni rad mreže prepušta se privatnom operatoru, a izgrađena mreža ostaje u vlasništvu tog operatora. U ovom modelu jedinice lokalne samouprave ne sudjeluju u financiranju izgradnje mreže vlastitim sredstvima niti u rizicima do kojih može doći tijekom izgradnje i korištenja. Jedinica lokalne samouprave u ovom modelu putem javnog natječaja odobre privatnog operatora koji će graditi mrežu. Pri odabiru operatora javnim natječajem, mogu se predvidjeti kriteriji koji bi utjecali na cijenu pružanja internet usluga. U ovom modelu jedinice lokalne samouprave ostvarivale bi prihode na temelju naknade za pravo puta koju su operatori dužni plaćati za infrastrukturu koja je izgrađena na javnim površinama.

U investicijskom modelu B odgovornost za projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom je na tijelima jedinica lokalne samouprave, te im izgrađena mreža ostaje u trajnom vlasništvu. U ovom modelu jedinice lokalne samouprave sudjeluju u sufinanciranju izgradnje mreže vlastitim sredstvima i same snose sve rizike do kojih može doći tijekom izgradnje (pogreške pri projektiranju, povećanje troškova izgradnje, kašnjenje završetka izgradnje koje može rezultirati i financijskim korekcijama te oduzimanjem već dobivenih sredstava iz EU fondova) i upravljanja mrežom (potražnja manja od očekivane, povećani operativni troškovi, zastarijevanje tehnološke opreme). Prema trenutno dostupnim podacima sa savjetovanja s javnošću koje provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, jedinice lokalne samouprave trebale bi u sufinanciranju izgradnje širokopojasne infrastrukture sudjelovati s 20%  do 35 %, a ne s 15 % kako je to u svojoj izjavi naveo načelnik Općine Čađavica. Iz navedenog proizlazi da bi sufinanciranje izgradnje širokopojasne infrastrukture Grada i općina u Modelu B trebalo iznositi između  14.000.000,00 kn i 24.500.000,00 kuna.

Iako Model B može izgledati privlačno jer infrastruktura ostaje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, treba biti objektivan i priznati da je za jedinice lokalnih samouprava na području PRŠI-ja Slatina vlastiti udio sufinanciranja takve investicije u visini od 20% do 35% prevelik, kao i rizici koje je potrebno preuzeti.

Financiranje, projektiranje i građenje tako zahtjevnog projekta i preuzimanje takvih rizika nisu spremne preuzeti niti financijski bogatije jedinice lokalne samouprave. Preko mrežnih stranica HAKOM-a može se pristupiti nacrtima svih 65 PRŠI-ja na području Republike Hrvatske i iz kojih je vidljivo da oko 90 % PRŠI-ja preferira Model A.

Grad Slatina samostalno nastavlja s projektom razvoja širokopojasnog interneta prema planu usvojenom još 2016. godine.(www.radioslatina.hr)