Grad Slatina obilježio Svjetski dan voda podjelom kompostera slatinskim školama i vrtićima

U prigodi Svjetskog dana voda, 22. ožujka slatinski gradonačelnik darivao Gradsku knjižnicu i čitaonicu Slatina slikovnicama i društvenim igrama
22/03/2021
29. ožujka izvanredna sjednica Gradskog vijeća Grada Slatine
23/03/2021

Grad Slatina obilježio Svjetski dan voda podjelom kompostera slatinskim školama i vrtićima

Prigodom obilježavanja Svjetskog dana voda, 22. ožujka Grad Slatina u suradnji s tvrtkom Slatina kom d.o.o. upriličio je susret s ravnateljima i predstavnicima slatinskih osnovnih škola Josipa Kozarca i Eugena Kumičića, Srednje škole Marka Marulića, Industrijsko-obrtničke škole Slatina te dječjih vrtića Zeko i Suncokret.
Tom prigodom gradonačelnik Denis Ostrošić održao je kratku prezentaciju kojom je istaknuo značaj poduzimanja akcija za rješavanje globalne krize vodom.

Naime, obilježavanje Svjetskog dana voda usmjeren je na važnost vode i podizanje svijesti o 2,2 milijarde ljudi koje nemaju pristup sigurnoj vodi, stoga je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine. Od tada, svake godine, UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje određuje temu Svjetskog dana voda kao odgovor na aktualni ili budući izazov.

– Bilježeći sve različite načine na koje voda koristi našem životu, možemo ispravno vrednovati vodu i učinkovito je čuvati za sve, – istaknuo je gradonačelnik te dodao kako će na tragu očuvanja vode, Grad Slatina slatinskim školama i vrtićima podijeliti kompostere, kao jedan od načina na koji se kroz ispravno zbrinjavanje otpada štiti i kvaliteta vode, po čemu je Hrvatska u Europi definitivno „biser“. Istaknuo je i kako će projekt Aglomeracija Slatina znatno utjecati na očuvanje voda na ovim prostorima.

– Vodu ne smijemo prodati ili iznajmiti, moramo ju čuvati kao nacionalno blago. Na tom tragu moramo biti pametni te na lokalnoj razini činiti što je više moguće da ju očuvamo ovako čistom kakva je, – zaključio je.

Budući da je i Slatina jedan od gradova koji u vrlo skoro vrijeme neće imati gdje odlagati komunalni otpad gradonačelnik je istaknuo kako su u tijeku pregovori da se nakon zatvaranja odlagališta otpada u Radosavcima, komunalni otpad sa slatinskog područja zbrine na odlagalištu u Orahovici koje nam je najbliže. Stoga je naglasio važnost razdvajanja reciklabilnog otpada među kojim je i biootpad.

Nastavak je to kampanje koju Grad Slatina provodi u suradnji s tvrtkom Slatina kom i Gradskom razvojnom agencijom Slatine, u sklopu koje se redovito provodi Program edukacije građanstva iz područja održivog gospodarenja otpadom. U skladu s tim nabavljeno je 30-ak plastičnih kompostera koji će biti podijeljeni raznim skupinama društva na slatinskom području upravo kako bi se građani educirali i započeli s intenzivnim kompostiranjem te na taj način smanjili udio biootpada koji trenutačno čini 40% prosječne količine komunalnog otpada u kućanstvima.
Tako su prvi komposteri namijenjeni upravo odgojno-obrazovnim ustanovama koji će ih uklopiti u svoje programe edukacije kako bi se svijest gospodarenja otpadom potaknula od najranije dobi.

– Ovim će projektom slatinske škole i vrtići imati prigodu svoje učenike podučavati o potrebi odvajanja, uređenja, odnosno upravljanja otpadom među kojim je i biorazgradivi otpad, – istaknuo je direktor Slatina koma Sanjin Hmelik te uputio apel građanima da se što više uključe u kompostiranje kao što su prihvatili razdvajanje reciklabilnog otpada koje će im uskoro biti još lakše. Naime, dosadašnji način razdvajanja reciklabilnog otpada u plastične vrećice olakšat će se korisnicima podjelom spremnika za odvajanje papira i plastike te biootpada. Isto tako Slatina kom je u fazi nabave dvokomornog vozila za prikupljanje reciklabilnog otpada.

Princip kako se što kvalitetnije može provesti kompostiranje obrazložila je rukovoditeljica komunalnih djelatnosti Slatina koma Dubravka Repić.

– U Slatini je već dosta dobro razrađen sustav što se tiče reciklabilnog otpada, a za uslugu odvoza biootpada odlučilo se 300-tinjak kućanstava kao i 500-tinjak korisnika u stambenim zgradama koji je dosta dobro zaživio i odvozi se svake srijede. Na taj smo način u proteklih godinu dana bioplinskom postrojenju predali oko 50 tona biootpada, no njegovo zbrinjavanje košta, i po toni iznosi od 400 do 600 kuna ovisno o čistoći predanog biootpada, – istaknula je rukovoditeljica Repić te naglasila kako je cilj svima nama što više otpada odvojiti kako bi se što više smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji slatinske škole i vrtići još uvijek odlažu u velike kontejnere koji se nalaze na javnim površinama te su dostupni svima. Uskoro takvi kontejneri više neće biti u funkciji već će dobiti manje koji bi trebali biti na prostoru ustanove i nedostupni ostalim građanima.  

Kako bi se udjel biootpada u miješanom komunalnom otpadu smanjio na što manju moguću mjeru Slatina kom će u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost svim kućanstvima podijeliti edukativni letak s brojnim informacijama i uputama vezanim za kompostiranje zajedno sa spremnicima za odvajanje reciklabilnog otpada.
(www.radioslatina.hr)

 

KOMPOSTIRANJE

Kompostiranje je zatvoreni krug suradnje čovjeka i okoliša u kojemu svi profitiraju.

Kompostiranje je proces reciklaže biootpada kojim se dobiva ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo – kompost.

Biootpad čini čak 40% ukupnog kućnog otpada.

Kompostiranjem rješavamo problem organskih otpadaka iz kuhinje i vrta. Ako smanjimo količinu komunalnog otpada koji odlažemo u zelene kante, smanjujemo i račune za odvoz smeća, a u isto vrijeme kompostiranjem dobivamo kvalitetno besplatno organsko gnojivo kojim ćemo obogatiti zemlju u vrtu ili travnjaku. Tako obogaćena zemlja moćno će ojačati biljke koje će zbog toga biti otpornije na štetnike i bolesti. Hrana uzgojena bez upotrebe kemijskih sredstava ima bolju kakvoću i nema štetnih utjecaja na zdravlje ljudi.

Savjeti za kompostiranje

Za kompostiranje je potreban spremnik za kompostiranje – komposter, koji može biti drveni, žičani ili plastični, a kompostirati se može i bez kompostera, odnosno na tlu u dijelu vrta predviđenom za odlaganje biootpada.

Komposter možemo napraviti sami od starih paleta, letava, žice ili plastičnih kanti ili buradi. Ako koristimo plastične spremnike, potrebno je na njima napraviti rupe za drenažu. Komposter nema dno, nego se polaže na zemljanu podlogu kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu (ne smije biti na nepropusnoj podlozi, npr. betonu ili drvu). Na taj način također osiguravamo otjecanje suvišne vode i prozračnost hrpe.

Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnih mirisa.

Za kompostiranje odabiremo polusjenovito mjesto u dvorištu, po mogućnosti u blizini vrta.  Na dno kompostera posložimo neusitnjene grančice zbog osiguravanja protočnosti zraka, a potom lišće, sijeno ili drvenasti usitnjeni materijal (piljevinu) i prekrijemo tankim slojem zemlje ili komposta. Na to odlažemo prethodno usitnjeni kuhinjski otpad i kompostiranje je počelo!

Svaki sloj kuhinjskog otpada potrebno je pokriti slojem lišća, sijena, usitnjenih grančica, zemlje ili kompostom, što će pospješiti proces razgradnje.

Osnovni uvjeti potrebni za proces kompostiranja jesu zrak, vlaga i toplina. Preporučljivo je povremeno prevrtati smjesu, kako bismo joj osigurali dovoljnu količinu kisika koji potiče razgradnju našeg kuhinjskog otpada. Ako je kompost previše vlažan trebamo omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog komposta kao što su novine ili piljevina. Ako je kompost previše suh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koji će mu nadoknaditi nedostatak vode.

Nakon 6 mjeseci do godine dana iz organskog otpada nastat će prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.

Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već više podsjeća na miris vlažne zemlje u šumi. Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu ne prepoznajemo početni biomaterijal.

ŠTO SE MOŽE KOMPOSTIRATI?

Ostaci kora voća i povrća

Ljuske od jaja

Talog kave i čaja

Uvenulo cvijeće

Lišće

Slama, sijeno i piljevina

Usitnjeno suho granje i lišće

Ostaci kod orezivanja voćaka i vinove loze

Pokošena trava, korov i ostaci biljaka iz vrta

ŠTO SE NE MOŽE KOMPOSTIRATI?

Kosti, meso, masnoće, izmet

Pepeo od ugljena

Novinski papir i časopisi u boji

Plastika, metal, staklo

Lijekovi

Papirnate pelene

Korov alergena, lišće oraha

Lakirano drvo

Biootpad zagađen naftom, benzinom, uljnim i zaštitnim bojama i pesticidima

Skip to content