Povodom obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana arhiva, ju\u010der je u Zavi\u010dajnom muzeju Slatina otvorena izlo\u017eba \u201eSlatinski biser\u201c \u2013 pjenu\u0161ac vlastelina Schaumburg-Lippe, nastala zajedni\u010dkom suradnjom Dr\u017eavnog arhiva u Virovitici i Zavi\u010dajnog muzeja Slatina, a na temelju gradiva koje se \u010duva u tim ustanovama, kao i u Dr\u017eavnom arhivu u Osijeku te drugim dostupnim izvorima\u2026<\/p>\n
Na samom po\u010detku sve prisutne je pozdravila ravnateljica slatinskog muzeja Dragica \u0160uvak koja se tom prigodom zahvalila ravnateljici Dr\u017eavnog arhiva u Virovitici Dijani Cenger i njezinom timu na suradnji i pomo\u0107i, odnosno \u0161to su prihvatili ideju da se povodom njihovog dana organizira izlo\u017eba koja je posve\u0107ena slatinskoj temi koja je jedan dio slatinskog identiteta, pjenu\u0161cu koji je proizveden u Slatini po prvi puta u Hrvatskoj po \u0161ampanj metodi. Isto tako izrazila je zadovoljstvo \u0161to je pjenu\u0161ac i danas mogu\u0107e nabaviti, ne taj ali pjenu\u0161ac Slatinski biser kojeg proizvodi vlasnik vinarije Stari podrum, Ivan Halas koji je uz brojne predstavnike Grada Slatine, gradskih institucija, javnog i kulturnog \u017eivota Slatine i Virovitice, te predstavnike Op\u0107ine Sopje na \u010delu s na\u010delnikom Berislavom Andro\u0161em, tako\u0111er nazo\u010dio otvorenju izlo\u017ebe.<\/p>\n
Iako je ove godine glavna tema Me\u0111unarodnog dana arhiva bicikl, odnosno 200-a obljetnica patenta, na tragu dugogodi\u0161nje suradnje sa slatinskim muzejom, Dr\u017eavni arhiv u Virovitici ipak je izabrao pjenu\u0161ac, pojasnila je ravnateljica Dr\u017eavnog arhiva u Virovitici Dijana Cenger.
\nU razdoblju od 2012. do 2015. godine viroviti\u010dki je arhiv preuzeo preko 130 000 preslika dokumenata iz njema\u010dkog Dr\u017eavnog arhiva u Valkenburgu koji se odnosi na viroviti\u010dko vlastelinstvo zajedno s imanjem u Slatini, u razdoblju kada je s njim upravljala kne\u017eevska obitelj Schaumburg-Lippe, a koje je otkrila upravo prof. Dragica \u0160uvak istra\u017euju\u0107i povijest Slatine. Tako je krenula cijela pri\u010da, te je viroviti\u010dki Dr\u017eavni arhiv sredstvima Ministarstva kulture otkupio spomenute dokumente.<\/p>\n
Autori izlo\u017ebe su prof. Stanislav Artukovi\u0107 i Zoran \u0160imi\u0107 iz Dr\u017eavnog arhiva u Virovitici te povjesni\u010darka umjetnosti Martina Gavran, kustosica u slatinskom muzeju koja je i predstavila izlo\u017ebu.<\/p>\n
Cijelu ovu zanimljivu pri\u010du pozdravio je gradona\u010delnik Denis Ostro\u0161i\u0107 u ime Grada Slatine \u010diji je brend i Slatinski biser, a odnedavno o tome svjedo\u010di i natpis na ulazu u grad, da je Slatina grad prvog hrvatskog pjenu\u0161ca, te izlo\u017ebu proglasio otvorenom rije\u010dima, \u2013 boca pjenu\u0161ca je bila prisutna za svaku sve\u010danu priliku, i danas je, a bit \u0107e i sutra<\/strong>.<\/p>\n Sve\u010danost otvorenja svojim su nastupima uveli\u010dali u\u010denici Glazbene \u0161kole Milka Kelemena Slatina: Leona Lon\u010darevi\u0107,\u00a0 u\u010denica 5.r. klavira \u010diji je u\u010ditelj Milo\u0161 Cvjetkovi\u0107, Viktorija Serti\u0107 u\u010denica 6.r. tambure pod vodstvom u\u010diteljice Martine Tepe\u0161, te Ena Kne\u017eevi\u0107, u\u010denica 6.r. saksofona \u010diji je u\u010ditelj Ivan Manjkas, a u pratnji korepetitora Josipa Jagu\u0161i\u0107a.<\/p>\n Nakon otvorenja izlo\u017ebe, Ivan Halas je poveo goste u obilazak vinarije Stari podrum, gdje je ravnateljica Zavi\u010dajnog muzeja Slatina Dragica \u0160uvak nastavila ovu zanimljivu pri\u010du.<\/p>\n Kroz drugu polovicu 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a, njema\u010dka plemi\u0107ka obitelj Schaumburg-Lippe ostavila je neizbrisiv trag u povijesti Kraljevine Hrvatske i Slavonije, napose u Viroviti\u010dkoj \u017eupaniji. U tom razdoblju izgra\u0111ene su ciglane, pilane, tvornica stakla, tvornica \u0161e\u0107era, pecare alkohola, tvornica pjenu\u0161ca, gostionice, \u0161kole, crkve\u2026, ure\u0111ene su ceste, pruge i druga zna\u010dajna infrastruktura, zasa\u0111ene su \u0161ume, vinogradi i vo\u0107njaci\u2026, a to je (za ono vrijeme), bio po\u010detak kori\u0161tenja naprednih tehnika poput onih u proizvodnji pjenu\u0161ca.
\nKne\u017eevska obitelj Schaumburg-Lippe imala je veliki doprinos u gospodarskom, kulturnom i dru\u0161tvenom razvoju ovoga kraja, gdje se posebno isti\u010de tvornica pjenu\u0161ca koja je po\u010dela s proizvodnjom 1864., a ve\u0107 1867. njezini proizvodi su na\u0161li put do izloga i stolova pojedinih zagreba\u010dkih trgovina i gostiona.\u00a0Kvaliteta pjenu\u0161ca \u201eSlatinski biser\u201c osigurala je knezu dobitak\u00a0po\u010dasne diplome i velike kolajne na Gospodarskoj izlo\u017ebi u Zagrebu 1891. Nakon \u0161to je obitelj Schaumburg-Lippe 1911., na\u017ealost odlu\u010dila prodati svoja imanja u Hrvatskoj, tvornica pjenu\u0161ca iz Slatine preseljena je u ma\u0111arski Vill\u00e1ny, no slatinska vinarija ponovno pi\u0161e svoju povijest, a u kvalitetu dana\u0161njeg pjenu\u0161ca posjetitelji su se mogli uvjeriti ku\u0161anjem \u201eSlatinskog bisera\u201c na domjenku kojim je zavr\u0161ila sve\u010danost otvorenja izlo\u017ebe u Slatini.
\n(www.radioslatina.hr)<\/p>\n\n\t\t\t