U marijanskom sveti\u0161tu Maria Jud (M\u00e1riagy\u00fcd) na jugu Mad\u017earske proslavljena je 300. obljetnica Gospina kipa. Na slavlju je sudjelovao gotovo sav mad\u017earski episkopat a predvodio ga je ostrogonsko-budimpe\u0161tanski nadbiskup kardinal P\u00e9ter Erd\u00f6. Iz susjedne Po\u017ee\u0161ke biskupije u Hrvatskoj stigao je biskup Antun \u0160kvor\u010devi\u0107 u pratnji kancelara Gorana Luki\u0107a te Vlado \u0160krinjari\u0107 sa 150 hodo\u010dasnika iz Slatine koji su se pridru\u017eili Hrvatima iz Pe\u010duha i ju\u017ene Mad\u017earske. U pripravi za euharistijsko slavlje na liturgijskom prostoru pod nebom molila se sveta krunica na \u010detiri jezika, me\u0111u kojima i hrvatski. Doma\u0107in slavlja, pe\u010du\u0161ki biskup Gy\u00f6rgy Udvardy pozdravio je nazo\u010dne, spomenuv\u0161i i Hrvate na \u010delu s biskupom \u0160kvor\u010devi\u0107em. Kardinal Erd\u00f6 je na po\u010detku slavlja blagoslovio umjetni\u010dki izra\u0111enu kopiju kipa Gospe judske. Prvo liturgijsko \u010ditanje pro\u010ditano je na hrvatskom jeziku. U homiliji kardinal Erd\u00f6 je podsjetio na povijest judskog sveti\u0161ta i kipa te istaknuo kako je nakon osmanlijskog ikonoklazma kr\u0161\u0107anski puk po kipu judske Gospe do\u017eivljavao blizinu Isusove Majke i iskazivao joj odanost te da je potom reformatorski ikonoklazam bio razlogom da su prvotni kip franjevci prenijeli u Osijek a nakon opasnosti da je postavljen novi prije 300. godina. Istaknuo je kako je pobo\u017eni puk prihvatio novi kip u svijesti da nije on predmet njegova \u010da\u0161\u0107enja nego Isusova Majka koju \u0161tujemo u razli\u010ditim umjetni\u010dkim izrazima. Tijekom slavlja Hrvati su jo\u0161 nastupili u molitvi vjernih te za vrijeme svete pri\u010desti pjesmom \u201eKrist na \u017ealu\u201c.<\/p>\n
Nakon svete mise biskup \u0160kvor\u010devi\u0107 je s vjernicima iz Slatine pohodio judsku baziliku te s njima odr\u017eao marijansku pobo\u017enost u kojoj su pjesmom i molitvom iskazali Isusovoj Majci svoju odanost. Biskup je podsjetio nazo\u010dne kako su brojni Hrvati napose u vrijeme zajedni\u010dke hrvatsko-ugarske dr\u017eave i iz sada\u0161nje Po\u017ee\u0161ke biskupije rado hodo\u010dastili u Jud, da je i u ovom sveti\u0161tu na svoj na\u010din prisutna njihova srda\u010dna odanost Mariji te da je hodo\u010da\u0161\u0107e Slatin\u010dana svojevrsni nastavak spomenute povijesne povezanosti i svjedo\u010denja blizine Hrvata Isusovoj Majci. Jo\u0161 je rekao kako neposredno nakon ulaska Hrvatske u puno \u010dlanstvo Europske unije valja spomenuti da i judsko sveti\u0161te koje je tijekom dugog vremena okupljalo vjernike razli\u010ditih naroda sna\u017eno podsje\u0107a na to da pripadnost Katoli\u010dkoj Crkvi nadilazi nacionalne i dr\u017eavne granice te da je kr\u0161\u0107anska duhovna povezanost u temeljima Europske unije i da ona u njoj ima svoju \u010dvrstinu i snagu koja nadilazi politi\u010dku i gospodarsku povezanost. Dodao je da ovim hodo\u010da\u0161\u0107em u Jud svjedo\u010dimo upravo to europsko Marijansko zajedni\u0161tvo. Istaknuo je da je u tom smislu znakovito \u0161to je pro\u0161le jeseni vi\u0161e od 600 vjernika Pe\u010du\u0161ke biskupije hodo\u010dastilo u Vo\u0107in na po\u010detku Godine vjere. Hrvatske hodo\u010dasnike pozdravio je potom Franjo Pavlekovi\u0107, biskupski vikar Pe\u010du\u0161ke biskupije za pastoral, zahvaliv\u0161i biskupu \u0160kvor\u010dev\u0107i i Slatin\u010danima \u0161to su se danas pridru\u017eili slavlju u Marija Judu te najavio svoj dolazak na hodo\u010da\u0161\u0107e u Vo\u0107in idu\u0107ega 21. kolovoza zajedno s judskim \u017eupnikom i voditeljem sveti\u0161ta. (pozeska-biskupija.com)<\/p>\nngg_shortcode_0_placeholder\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U marijanskom sveti\u0161tu Maria Jud (M\u00e1riagy\u00fcd) na jugu Mad\u017earske proslavljena je 300. obljetnica Gospina kipa. Na slavlju je sudjelovao gotovo sav mad\u017earski episkopat a predvodio [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4701,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[139],"tags":[],"class_list":["post-88959","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sport-kultura-i-udruge"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=88959"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88959\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4701"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=88959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=88959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=88959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}