Ogranak Matice hrvatske Slatina ju\u010der je u slatinskom Zavi\u010dajnom muzeju organizirao predstavljanje knjige \u201eOsjen\u010dane rije\u010di\u201c prof. Nives Opa\u010di\u0107, gdje je go\u0161\u0107e i posjetitelje do\u010dekala ravnateljica muzeja Dragica \u0160uvak.
\nPredsjednica Ogranka Zorica Varga pozdravila je sve nazo\u010dne a go\u0161\u0107ama za\u017eeljela dobrodo\u0161licu u Slatinu. Ujedno je prisutne ukratko upoznala s njihovim \u017eivotom i radom.<\/p>\n
Nives Opa\u010di\u0107, hrvatska je jezikoslovka, znanstvenica,filologinja i knji\u017eevnica.
\nRo\u0111ena je u Vukovaru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je Jugoslavenske jezike i knji\u017eevnosti te Komparativnu knji\u017eevnost, a \u010ce\u0161ki jezik i knji\u017eevnost kao dopunu studija. 1973. g. magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojemu je predavala Kulturu govorenja, \u010ditanja i pisanja studentima kroatistike ali i kao ugovorni lektor hrvatskoga jezika.
\n1972. godine osnovala je Dru\u0161tvo hrvatskih lektora, od 1999. pi\u0161e u “Vijencu”, listu za kulturu Matice hrvatske, a povremeno i u “Hrvatskoj reviji”.
\nOd 2002. slu\u017ebeno je u mirovini, no ne miruje. Znanstvenim radom bavi se i dalje. Pi\u0161e knjige i \u010dlanke o hrvatskom jeziku o kojemu i predaje po cijeloj Hrvatskoj. Javlja se jezi\u010dnim savjetima u emisijama HRT-a.
\n\u010clanica je Hrvatskoga filolo\u0161kog dru\u0161tva, Matice hrvatske i Dru\u0161tva za promicanje orguljske glazbe \u00bbFranjo Dugan\u00ab.
\nNjezin cjelokupni rad (znanstveni i pedago\u0161ki) uvrstio ju je me\u0111u najdosljednije promicatelje hrvatskoga jezika i kulture u Hrvatskoj i u velikom dijelu slavisti\u010dkoga svijeta.<\/p>\n
Lahorka Pleji\u0107 Poje izvanredna profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu ro\u0111ena je u Novoj Gradi\u0161ki. Osnovnu i srednju \u0161kolu zavr\u0161ila u Zagrebu, a potom i studij Kroatistike i ju\u017enoslavenske filologije. Magistrirala 1998., a doktorirala 2006. g.
\nPi\u0161e znanstvene \u010dlanke, predgovore, predavanja, recenzije, iza nje je bogat i plodan rad. Sudjeluje na znanstvenim skupovima, pa svoja djela izdaje i u Zbornicima. \u010clanica je Matice hrvatske i pro\u010delnica Knji\u017eevnog odjela Matice hrvatske.<\/p>\n
\u201eKnjiga Nives Opa\u010di\u0107 \u201eOsjen\u010dane rije\u010di\u201c donosi 118 kolumni koje je autorica objavljivala u Vijencu tijekom nekoliko godina. To je njezina tre\u0107a knjiga kolumni koje su na prvi pogled ponajprije jezikoslovne, jer one imaju zajedni\u010dki nadnaslov \u201e\u0160to zna\u010di odakle dolazi\u201c, dakle nekako se upu\u0107uje na to da bi se trebala analizirati odre\u0111ena rije\u010d, fraza ili izreka. Me\u0111utim doseg tih kolumni mnogo je \u0161iri jer one kre\u0107u od jezi\u010dnih pitanja da bi onda pre\u0161le na analizu na\u0161e svakodnevice, da bi se nekim sje\u0107anjima vra\u0107ale u pro\u0161lost, evocirale i predmete i pojave i atmosfere koje su davno nestale. <\/em> Sama autorica o svojoj knjizi zadnjoj u nizu \u201eOsjen\u010dane rije\u010di\u201c je rekla: Osvrnula se na rad na HTV-u gdje prati jezi\u010dne nepravilnosti tijekom emisije i ukazuje na njih. Gradona\u010delnik Grada Slatine Denis Ostro\u0161i\u0107 zahvalio se go\u0161\u0107ama na vrlo \u017eivom i zanimljivom predstavljanju knjige te im uru\u010dio cvije\u0107e, nakon \u010dega je prof. Nives Opa\u010di\u0107 mnogobrojnim posjetiteljima potpisala kupljenu knjigu \u201eOsjen\u010dane rije\u010di\u201c.(www.radioslatina.hr)<\/p>\nngg_shortcode_0_placeholder\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ogranak Matice hrvatske Slatina ju\u010der je u slatinskom Zavi\u010dajnom muzeju organizirao predstavljanje knjige \u201eOsjen\u010dane rije\u010di\u201c prof. Nives Opa\u010di\u0107, gdje je go\u0161\u0107e i posjetitelje do\u010dekala ravnateljica [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":73412,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[136,137],"tags":[],"class_list":["post-73340","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-grad-slatina","category-naslovnica"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=73340"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/73340\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/73412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=73340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=73340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=73340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nNives Opa\u010di\u0107 radila je na zagreba\u010dkom odjelu za kroatistiku, predavala je kolegij koji se danas zove Jezi\u010dne vje\u017ebe, \u0161to se ticalo isklju\u010divo jezika, me\u0111utim kada je oti\u0161la u mirovinu po\u010dela je objavljivati knjige i prva njezina knjiga bila je upravo sastavljena od kolumni iz Vijenca. Objavila je osim brojnih stru\u010dnih i znanstvenih knjiga jezikoslovne tematike i dvije knjige putopisa. Jedno su putopisi iz inozemstva \u201ePod Velikim medvjedom\u201c, a drugo su putopisi iz Hrvatske \u201eMalena mjesta srca moga\u201c. Ti putopisi \u010dine onaj literarniji dio njezinoga rada. Mogli bismo re\u0107i da pi\u0161e jezikoslovne knjige, \u010dlanke i savjetnike s jedne strane, a s druge strane ovo je ono \u0161to ide prema lijepoj knji\u017eevnosti.\u201c- <\/em><\/i>rekla je prof. dr. Lahorka Pleji\u0107 Poje predstavljaju\u0107i knjigu i samu autoricu.<\/p>\n
\n\u201eTo je tre\u0107a knjiga kolumni koje izlaze u Vijencu od 1999. godine. Otprilike svakih pet godina iza\u0161la je jedna knjiga takvih kolumni. Ova knjiga obuhva\u0107a kolumne do kraja 2015. g. i ve\u0107 radim na novoj knjizi. Teme kolumni su sve ono \u0161to se meni \u010dini zanimljivo pa onda pretpostavljam da mogu objasniti i drugima, na taj na\u010din \u017eelim ostaviti neki trag. Kolumne su pisane \u017eivo, to nije \u0161tivo koje bi nekoga pou\u010davalo jer to nije normativan priru\u010dnik ili jezi\u010dni savjetnik (\u0161to druge moje knjige jesu poput \u201eReci mi to kratko i jasno\u201c), ovo su pri\u010de o rije\u010dima. \u0160to nam one zna\u010de danas, \u0161to su zna\u010dile prije i odakle vuku korijene. Jer \u010dim vi doznate korijen mo\u017eete povezati rije\u010di koje su na prvi pogled uop\u0107e ne povezive, mo\u017eete vidjeti neke zajedni\u010dke crte tih rije\u010di i njihovih zna\u010denja. To je ono \u0161to je meni u pisanju takvih tekstova bilo polazno. Zna\u010di zanima me sve \u0161to me okru\u017euje, a mislim da je jezik ne\u0161to \u0161to sve nas okru\u017euje od ro\u0111enja do smrti.\u201c<\/em><\/p>\n
\n\u201eU standardnom jeziku ukoliko ga \u017eelimo sa\u010duvati moramo se dr\u017eati svih normi, \u0161to ba\u0161 i nije popularno jer se standardni jezik mora u\u010diti budu\u0107i se kao takav nigdje ne govori, to je konstrukt koji je napravljen umjetno upravo zbog potreba bolje komunikacije. Za\u010dudo nije potekao od jezikoslovaca ve\u0107 od jednog trgovca \u017eitom koji se zvao \u0160ipu\u0161 iz Karlovca 1840.-tih godina. Ono \u0161to mi se danas \u010dini lo\u0161e je potpuno mije\u0161anje funkcionalnih stilova tako da vi zapravo dobivate na televiziji i na radiju govornike koji govore razgovornim jezikom svojega kraja a ne standardnim jezikom upravo iz razloga \u0161to ga ne \u017eele u\u010diti. Me\u0111utim ako odustanemo od vlastitog standardnog jezika koji je jedini normiran, \u0161to \u0107e onda ostati.\u201c <\/em> <\/p>\n