\u201c<\/u><\/em>, u svom novom romanu Heretici inspiriran je posve novom temom.
\nKritika navodi kako je roman \u00a0zami\u0161ljen kao nesvakida\u0161nja surova potraga za istinom i spoznajom. Dvije su to, zapravo pri\u010de, iz dva razli\u010dita perioda hrvatske povijesti. Iako vremenski udaljene, one se kako radnja odmi\u010de, sve vi\u0161e pribli\u017eavaju jedna drugoj, da bi se na kraju srele i stopile u jednu intrigantnu pri\u010du o izgubljenosti i nadi, ljubavi i \u017ertvi, koje \u010desto prate svaku iskrenu potragu za istinom.<\/p>\nU jednoj pri\u010di, na samom po\u010detku romana susre\u0107emo studenta Darka koji 1970. dolazi u Zagreb studirati filozofiju i sociologiju. Darko ima samo majku, o ocu ne zna mnogo.<\/p>\n
Na dvadeset drugoj stranici knjige po\u010detak je jedne druge pri\u010de, ali u sasvim drugo vrijeme,1905. godine na gospodarstvu Alojza Habu\u0161a. Alojz ima sina Martina i suprugu Anku koja iznenada umire. Nedugo zatim, nakon svega nekoliko dana, kako seljani saznaju, pojavljuje se i udovica Zora, koja na zaprepa\u0161tenje cijeloga sela i seoskog \u017eupnika ipak postaje Alojzovom \u017eenom, dobro vodi gospodarstvo, ra\u0111a mu dvoje djece, ali, kako to \u010desto biva, ne voli Martina.<\/p>\n
Martinova \u017eivotna golgota zapo\u010dinje \u00a0kada na samom odlasku u rat gubi nogu, postaje \u201ebogec\u201c.<\/p>\n
\u010covjekova skromna svakodnevica, tako\u0111er je ponekad ispresijecana velikim povijesnim doga\u0111anjima, i u svemu tome on biva dezorijentiran u stvarnosti i u njoj se gubi.<\/p>\n
Kraj knjige povezuje ove dvije obitelji, i kako ka\u017ee jedan od likova, prenosi se bo\u017eja kazna do tre\u0107eg koljena \u010diji predstavnik je upravo on.<\/p>\n
Vrlo vje\u0161to, kako i rekosmo na po\u010detku, autor kroz knjigu vodi \u00a0dva glavna lika iz dva razli\u010dita vremenska perioda, dva razli\u010dita momenta hrvatske povijesti, dvije religije, dva razli\u010dita puta u tra\u017eenju istih odgovora.<\/p>\n
Glavni likovi romana su svakodnevni, obi\u010dni ljudi, koje \u017eivot dovodi u situacije u kojima \u0107e se susresti s ne\u010dim novim, nepoznatim, i ti \u0107e im se novi izazovi \u010diniti pravim odgovorom na vje\u010dito tra\u017eenje po\u010detka i smisla. Osim toga, u knjizi autor \u010ditateljima predstavlja pojavu novih religija u hrvatskoj povijesti u odre\u0111enom dru\u0161tvenom momentu na podru\u010dju Hrvatskog Zagorja, a sve iz potrebe da ljudi prebrode okrutnu svakodnevnicu koja ih beskrupulozno melje u \u017ervnju \u017eivota.<\/p>\n
Jakopanec u svom pripovijedanju osim izuzetne, dramski odli\u010dno obra\u0111ene fabule, koristi i sna\u017ene stilske kontraste, \u0161to pri\u010di daje poseban kolorit, o\u0161trinu i dinamiku. U dijelovima romana koji nas vra\u0107aju u seosku stvarnost zagorskoga seljaka iz vremena Prvoga svjetskog rata, autor se slu\u017ei stilom koji neodoljivo podsje\u0107a na hrvatski realisti\u010dki roman. \u00a0U \u00a0drugoj pri\u010di iz sedamdesetih pro\u0161loga stolje\u0107a, sve je dobilo na suvremenosti, ubrzanju i dinamici.<\/p>\n
Glavna je ideja romana:\u00a0 susret jednostavnih, radoznalih i ambicioznih ljudi s novom vizijom \u017eivota, novim idejama, \u0161to u njima budi \u017eelju za promjenom i napretkom, \u017eelju da dosegnu istinu i da spoznaju smisao postojanja.<\/p>\n
U romanu ima podosta dru\u0161tvenih, povijesnih, filozofskih i teolo\u0161kih rasprava i nedoumica, koje su znala\u010dki i gotovo neprimjetno ugra\u0111ene u pri\u010du, navodi kritika,\u00a0 pisac ne tvrdi tko je u pravu i ne otkriva gdje je istina. Ipak u knjizi mnogo toga mo\u017eemo saznati o pojavi novih vjera u podru\u010dju Hrvatskog Zagorja u aktualnoj dru\u0161tveno-politi\u010dkoj pozadini.\u00a0 On svoje junake stavlja u situacije u kojima \u0107e se, tra\u017ee\u0107i smisao vjere i istine, morati sukobiti s dru\u0161tvom i samima sobom, situacije u kojima \u0107e na vitalna pitanja smisla morati sami prona\u0107i odgovore, kad se ponovno na\u0111u na po\u010detku kruga odakle su i krenuli. Nije to pri\u010da o besmislu, ve\u0107 o tragi\u010dnom putu tra\u017eenja smisla, koga je ponekad u kompliciranom dru\u0161tvenom labirintu gotovo nemogu\u0107e na\u0107i.<\/p>\n
Na samom po\u010detku romana imamo privid da glavni likovi nalaze smisao \u017eivota u vjeri, ali kraj knjige ponovno postavlja pitanje o interesima raznih manipulatora i dru\u0161tvenih institucija koje malog \u010dovjeka ubijaju i ru\u0161e.<\/p>\n
Jakopanec se u izri\u010daju slu\u017ei \u010ditavom lepezom jezi\u010dnih mogu\u0107nosti \u0161to mu kao profesoru hrvatskog jezika dobro polazi za rukom i nudi nam svu rasko\u0161 hrvatskoga jezika: od standardnog, koji je ugra\u0111en u naraciju pripovjeda\u010da, preko zagreba\u010dkog slenga, pa sve do rasko\u0161noga, autenti\u010dnog zagorsko-vo\u0107anskog dijalekta, koga je autor spasio zaboravu.<\/p>\n
Ana Kne\u017eevi\u0107, mag. Bibliotekarstva, (Predgovor: Enna Mirovich)<\/em><\/p>\nno images were found<\/p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gradska knji\u017enica i \u010ditaonica Slatina, u utorak, 20. prosinca 2016, organizirala je knji\u017eevni susret i predstavljanje knjige \u201eHeretici\u201c: Vladimira Jakopanca. Vladimir Jakopanec, autor romana\u00a0\u201eU zamci [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":55348,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[137,139],"tags":[],"class_list":["post-55310","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-sport-kultura-i-udruge"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55310","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55310"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55310\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55348"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}