Potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011. i pozitivan rezultat referenduma o \u010dlanstvu Hrvatske u EU otvorili su put procesu ratifikacije Ugovora u zemljama \u010dlanicama EU-a. Ratifikacijom Ugovora u svim zemljama \u010dlanicama formalizirat \u0107e se \u010dlanstvo RH u Uniji od 1. srpnja 2013. godine.<\/p>\n
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji me\u0111unarodni je ugovor izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica EU-a i Republike Hrvatske, \u010dije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje \u010dlanstva u Europskoj uniji. Ugovor je potpisan 9. prosinca 2011. u Bruxellesu, \u010dime je Hrvatska postala dr\u017eava pristupnica. Prema odredbama Ugovora o pristupanju, kao datum njegovog stupanja na snagu utvr\u0111en je 1. srpnja 2013. godine, pod uvjetom da ga Republika Hrvatska i sve dr\u017eave \u010dlanice EU-a ratificiraju u skladu sa svojim ustavnim odredbama, a svoje isprave o ratifikaciji polo\u017ee kod Vlade Talijanske Republike do 30. lipnja 2013.<\/p>\n
Ekonomski u\u010dinci pristupanja Hrvatske EU<\/p>\n
Pristupanjem u \u010dlanstvo Europske unije priklju\u010dujemo se jedinstvenom unutarnjem tr\u017ei\u0161tu Unije od 500 milijuna stanovnika, \u0161to bi moglo imati pozitivne makro ekonomske u\u010dinke, kao \u0161to je ve\u0107i BDP, potro\u0161nja, izvoz i kvaliteta \u017eivota. No, kako napominju iz Mi\u00adnistarstva gospodarstva, poslovanje na jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu donosi sa sobom i nova pravila igre koja postoje na tom tr\u017ei\u0161tu, \u0161to \u0107e utjecati na uvjete poslovanja malih i srednjih poduze\u0107a, mogu\u0107nost dobivanja be\u00adspovratnih potpora te kretanja na tr\u017ei\u0161tu rada i tr\u017ei\u0161tu nekretnina. Istovremeno \u0107e do\u0107i i do institucionalnih reformi, \u0161to bi moglo uzrokovati ve\u0107e promjene nego pristup jedinstvenom unutarnjem tr\u017ei\u0161tu i uklanjanje carinskih ograni\u010denja. Tako\u0111er, tvrtke \u0107e, primjeri\u00adce, na cijelom podru\u010dju Unije mo\u0107i pru\u017eati usluge, a gra\u0111ani odabrati najpovoljniju uslugu koja se nudi na unutarnjem tr\u017ei\u0161tu. Hrvatskim poduzetnicima i potro\u0161a\u010dima nudi se ve\u0107i izbor i ni\u017ee cijene financijskih usluga te \u0107e do\u0107i do liberalizacije kapitalnih transakci\u00adja. Ulazak u EU sa sobom \u0107e donijeti i slobodu kretanja ljudi, odnosno mobilnost radnika, i to iz Hrvatske u ostale zemlje \u010dlanice i obratno.<\/p>\n
Kako poru\u010duju iz Ureda Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, u smislu velikih ekonomskih u\u010dinaka Hrvatska ne samo da \u0107e ste\u0107i neograni\u010den pristup jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu, ve\u0107 \u0107e imati zna\u010dajan iznos EU fondova na raspolaganju. Odluka o visini i vrsti postignute dr\u017eavne potpore ovisi o sposobnosti Hrvatske, no mo\u017ee se o\u010dekivati oko 13,7 milijardi eura iz Strukturnih fondova te Kohezijskog fonda, od kojih \u0107e dio biti iskori\u0161ten za podr\u0161ku malim i srednjim tvrtkama u regionalnom razvoju, te razvoju i istra\u017eivanju za\u0161tite okoli\u0161a u skladu s Operativnim programom. Samo ovo bi trebalo generirati zna\u010dajan pozitivan utjecaj na hrvatsku ekonomiju, njezinu konkurentnost i stupanj razvoja. Na makro razini, \u010dlanstvo u EU vrlo ja sna\u017ean pozitivan znak me\u0111unarodnoj zajednici, bilo da su to investitori ili me\u0111unarodne organizacije.<\/p>\n
Europska unija \u2013 izazov i prilika<\/p>\n
Jedna od najve\u0107ih prilika ponu\u0111enih ulaskom Hrvatske u EU jest potpuni pristup jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu s vi\u0161e od 500 milijuna potro\u0161a\u010da. Ideja jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta jednostavna je: cijela EU jedan je teritorij, gdje osobe, kapital, proizvodi i usluge mogu slobodno cirkulirati. Cilj je tako\u0111er jednostavan: poticati natjecanje i trgovinu, pobolj\u0161ati u\u010dinkovitost za dobrobit svih, i to je vjerojatno najprepoznatljiviji aspekt EU i dio svakodnevnog \u017eivota njezinih gra\u0111ana. \u0160to se ti\u010de izazova, nekoliko me\u0111unarodnih organizacija naglasilo je slabu stopu konkurentnosti Hrvatske. Prema tome, jasno je da Hrvatska mora ulo\u017eiti dodatni i stalni trud u otklanjanje prepreka ulaganjima, drugim rije\u010dima, prijetnju gospodarskom rastu. Kako bi to postigla, jedan od prioriteta za razdoblje 2014-2020. ja\u010danje je konkurentnosti ekonomije, kroz poticanje pametnih specijalizacija, podr\u017eavaju\u0107i modernizaciju i konkurentnost poduze\u0107a te \u0161irenje i pobolj\u0161anje transporta i ICT infrastrukture. \u010clanstvo u EU predstavlja dodatni poticaj za nastavak reformi u Hrvatskoj, poru\u010duju iz ureda Delegacije EU u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n
Kako ka\u017eu iz Ministarstva gospodarstva, jedna od najve\u0107ih prilika \u010dlanstva u EU jest povla\u010denje sredstva iz EU fondova, Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, \u0161to je ujedno i jedan od najve\u0107ih izazova. Samo u razdoblju od \u0161est mjeseci, od srpnja do kraja prosinca 2013. godine, na raspolaganju \u0107e nam biti oko 450 milijuna eura, a taj \u0107e iznos rasti svake godine. Kako bi se povukla sredstva, iznimno je va\u017eno ja\u010dati kadrovski kapacitet dr\u017eavne administracije koji radi na provo\u0111enju operativnih programa sufinanciranih sredstvima EU, ali i ja\u010dati kapacitete krajnjih korisnika fondova, kako bi na vrijeme imali dobro pripremlje\u00adne projekte. Iskustva ostalih zemalja \u010dlanica govore da prve godine \u010dlanstva u Uniji ne donose velik postotak apsorpcije EU sredstava. Utoliko je va\u017enije da Hrvatska \u0161to bolje pripremi administrativne kapacitete i dobre projekte, a upravo prema tim pokazateljima izvjesno je da smo se za privla\u010denje takvih EU sredstava bolje pripremili od drugih, zaklju\u010duju iz Ministarstva.<\/p>\n
Nova pravila igre za poduzetnike<\/p>\n
Ulazak Hrvatske u EU donosi odre\u0111ene va\u017ene promjene, poput ulaska u jedinstveno carinsko podru\u010dje te na tr\u017ei\u0161te od skoro 500 milijuna ljudi, napu\u0161tanja carinskog sustava, potpuno preuzimanje trgovinske politike Unije, druk\u010diji re\u017eim prema tr\u017ei\u0161tima CEFTA-e koja su hrvatskim poduzetnicima pod velike va\u017enosti, itd.<\/p>\n
-Iz svega ovoga proizlazi da \u0107e tvrtke koje se ne prilagode tim novim okolnostima imati velikih problema. Temeljem iskustva iz prethodnog kruga pro\u0161irenja i s obzirom na nizak stupanj konkurentnosti na\u0161ega gospodarstva, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e zna\u010dajan broj tvrtaka naprosto nestati. Ako tome pridodamo \u010dinjenicu da 58% hrvatskih tvrtaka radi s gubitcima, mislim da je to realna brojka. Me\u0111utim, iskreno se nadam da \u0107emo svojom tradicionalnom poslovnom snala\u017eljivo\u0161\u0107u uspjeti amortizirati neke od prijetnji koje nam dolaze uz \u010dlanstvo \u2013 ka\u017ee Miroslav Kosovi\u0107, vi\u0161i savjetnik u tvrtki Sense Consulting.<\/p>\n
Kako izbje\u0107i opasnosti mogu\u0107eg povrata novca u EU bud\u017eet<\/p>\n
Treba imati na umu da govorimo o nekoliko razina: jedno je povrat novaca s razine Republike Hrvatske, a druga je povrat novaca s razine provoditelja pojedinog projekta, odnosno krajnjeg korisnika sredstava, ka\u017ee Stjepan Ribi\u0107, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje.<\/p>\n
-Bez obzira na ovu razliku, uzroci koji naj\u010de\u0161\u0107e dovode do povrata sredstava su nedovoljan kapacitet i znanja svih uklju\u010denih u proces kori\u0161tenja sredstava, neuskla\u0111enost provedbenih pravila na razini pojedinih programa i institucija uklju\u010denih u sistem kori\u0161tenja sredstava, ka\u0161njenje u fazama pripreme i provo\u0111enja natje\u010daja za kori\u0161tenje sredstava te nedostatan financijski kapacitet krajnjih korisnika koji smanjuje broj i opseg istih. Kako bi se navedeno izbjeglo, potrebno je ulagati u edukaciju i\/ili zapo\u0161ljavanje osoba s potrebnim kvalifikacijama\/iskustvom na svim razinama, definiranje jasnih provedbenih pravila prije po\u010detka provedbe istih i njihovo uskla\u0111ivanje me\u0111u raznim provedbenim i kontrolnim tijelima, zatim definiranje \u0161to jasnijeg sustava kori\u0161tenja sredstava, kad je sustav jednom ustrojen i akreditiran isti ekipirati kvalitetnim kadrom te ga ne mijenjati do kraja financijske perspektive. I kona\u010dno, osmisliti kvalitetne i dostupne sisteme za prevladavanje problema nedostatnih financijskih sredstava za predfinanciranje i sufinanciranje projekata \u2013 zaklju\u010duje Ribi\u0107.<\/p>\n
-Da bismo izbjegli mogu\u0107nost povrata novca u EU bud\u017eet, na nacionalnoj razini potrebno je prije sve\u00adga imati kvalitetna operativna tijela koja \u0107e brzo i u\u010dinkovito raditi na provedbi Operativnih programa, koja su, usput re\u010deno, tek u pripremnoj fazi, i pripremati bazu \u0161to zrelijih projekata sukladno ciljevima Operativnih programa oslu\u0161kuju\u0107i glas terena, odnosno \u017eupanija. Sustav \u0107e funkcionirati po principu N+2, \u0161to zna\u010di da nacionalna tijela imaju tri godine rok za transfer novca po projektima. Na pojedina\u010dnoj, projektnoj razini najbolje je sura\u0111ivati sa stru\u010dnjacima koji imaju iskustva u provedbi EU projekata, pridr\u017eavati se napisanog u projektu i terminskog plana. Najve\u0107a opasnost le\u017ei u postupcima javne nabave, pogotovo u prvim godinama pristupanja jer neke, ranije ugovorene grant sheme i\u0107i \u0107e po PRAG-u, a na neke \u0107e se primjenjivati sustav hrvatske javne nabave \u2013 upozorava Sanja Bo\u0161njak, ravnateljica VIDRA-e, Agencije za regionalni razvoj Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije.<\/p>\n
-Postoji opasnost da ne\u0107emo imati dovoljne administrativne kapacitete koji bi nas mogli dobro pripremiti na EU fondove. Ako tome pridodamo i neiskustvo privatnog sektora i lokalne uprave u pripremi i predlaganju projekata, te nedostatak novaca za sufinanciranje, onda bismo mogli imati velikih problema u povla\u010denju sredstava. Me\u0111utim, pod uvjetom da se uspijemo adekvatno administrativno ekipirati te da Vlada omogu\u0107i poduzetnicima stru\u010dnu konzultantsku podr\u0161ku pri povla\u010denja sredstava uz pristup HBOR-ovim kreditima za potrebno sufinanciranje, tada bismo mogli zna\u010dajno umanjiti opasnost mogu\u0107eg povrata novca u EU prora\u010dun \u2013 smatra Kosovi\u0107.<\/p>\n
Kako funkcionira sustav raspisivanja natje\u010daja za EU projekte<\/p>\n
Sustav raspisivanja natje\u010daja za EU projekte funkcionira vrlo sli\u010dno kao i sustav raspisivanja natje\u010daja za bilo koje radove\/usluge\/robe prema pravilima javne nabave. Provedbeno tijelo za pojedini program\/komponentu\/fond izra\u0111uje natje\u010dajnu dokumentaciju i u njoj definira sve kriterije koje prijavitelji moraju ispuniti, dokumentaciju koju moraju dostaviti (projektni prijedlog i prate\u0107a dokumentacija), kao i rokove u kojima se prijava mora izvr\u0161iti. Osim provedbenog tijela (technical comitee) u sustavu raspisivanja i provedbe natje\u010daja za EU projekte postoji i nadzorno tijelo (monitoring comitee), koje odobrava natje\u010dajnu dokumentaciju pripremljenu od strane provedbenog tijela i donosi kona\u010dnu odluku o odabiru projekata za financiranje, poja\u0161njava Ribi\u0107.<\/p>\n
-To sve ovisi o na\u010dinu uspostavljanja operativnih tijela i struktura u Hrvatskoj. Ovih godina imali smo prilike vidjeti iskustva drugih zemalja poput Poljske, Irske, \u010ce\u0161ke, \u0160panjolske, koje su uspostavile specifi\u010dni sustav provedbe Operativnih programa na njima najprihvatljiviji na\u010din. Mi, na\u017ealost, jo\u0161 nemarno informacije kako \u0107e izgledati operativna struktura u Hrvatskoj i koliko \u0107e uop\u0107e biti Operativnih programa jer je komunikacija razvojnih agencija s resornim Ministarstvom minimalna. No, u svakom slu\u010daju, o\u010dekujemo da \u0107e se projekti koji po svojoj naravi imaju pravo na financiranje iz, primjerice, Europskog fonda za regionalni razvoj, mo\u0107i kontinuirano prijavljivati prema stupnju svoje zrelosti (kao npr. sada\u0161nji IPARD), dok \u0107e se za neke programe, osobito za razvoj ljudskih resursa, raditi grant sheme kao i do sada. U cijeloj ovoj pri\u010di pripreme zalihe projekata za Strukturne fondove Ministarstvo je zaobi\u0161lo razvojne agencije koje bi sigurno bolje i kvalitetnije pripremile projekte za svoje \u017eupanije, nego dodijeljena tehni\u010dka pomo\u0107. \u0160to se ti\u010de Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije, mi \u0107emo s 1. srpnja imati spremne projekte s gra\u0111evinskim dozvolama, gotovim aplikacijama i investicijskim studijama za desetak infrastrukturnih poslovnih i turisti\u010dkih objekata. Prema iskustvima stranih konzultanata, od kojih smo mi u Razvojnoj agenciji VIDRA u\u010dili, prve ozbiljne novce mo\u017eemo o\u010dekivati krajem 2014. godine \u2013 navodi Sanja Bo\u0161njak.<\/p>\n
Novosti u carinskom i putni\u010dkom sustavu nakon 1. srpnja<\/p>\n
Pristupanjem u punopravno \u010dlanstvo Europske unije podru\u010dje RH postaje dio jedinstvenog carinskog podru\u010dja Unije. Ulazak RH u jedinstveno carinsko podru\u010dje zna\u010di da se istoga datuma ukida sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe izme\u0111u RH i ostalih zemalja \u010dlanica. Dakle, prestaje obveza provedbe mjera carinskog nadzora, odnosno provedbe carinskih formalnosti na granicama s zemljama \u010dlanicama. No, iako se ukidaju carinske kontrole s zemljama \u010dlanicama EU, ne ukidaju se i sve grani\u010dne kontrole, odnosno zadr\u017eava se grani\u010dni policijski nadzor u smislu propisa iz nadle\u017enosti MUP-a. Nakon 1. srpnja robna razmjena doma\u0107e robe izme\u0111u osoba u razli\u010ditima \u010dlanicama EU ne\u0107e se smatrati uvozom te ne\u0107e biti predmet carinskih procedura i nadzora. Me\u0111utim, pitanje obra\u010duna i naplate poreza na dodanu vrijednost ostaje i dalje.<\/p>\n
U putni\u010dkom prometu primjenjivati \u0107e se europska regulativa, prema kojoj je dopu\u0161ten prijenos robe iz tre\u0107ih zemalja za osobne potrebe putnika (nekomercijalna roba) bez naplate carine i PDV-a do vrijednosti 300 eura po putniku, a u zra\u010dnom i pomorskom prometu do 430 eura (trenutno dopu\u0161ten unos je u vrijednosti do 1.000,00 kuna).<\/p>\n
\u0160to s povratom PDV-a?<\/p>\n
Za sve osobe koje imaju uobi\u010dajeno boravi\u0161te u zemljama \u010dlanicama EU prestaje vrijediti mogu\u0107nost povrata pla\u0107enoga PDV-a kod kupovine u trgova\u010dkoj mre\u017ei RH. Osobe s uobi\u010dajenim boravi\u0161tem u RH od dana pristupanja EU tako\u0111er vi\u0161e ne mogu ostvarivati pravo na povrat pla\u0107enog PDV-a vezano za kupnju robe u maloprodaji zemalja \u010dlanica EU. Vezano za unos i prijenos robe iz tre\u0107ih zemalja kao \u0161to su Bosna i Hercegovina ili Srbija, Ministarstvo financija donijet \u0107e zaseban pravilnik kojim \u0107e se regulirati odre\u0111ena prava osoba iz pograni\u010dnih podru\u010dja, a \u0161to je sukladno tra\u017eenju EU-a.<\/p>\n
Ulazak na europsko tr\u017ei\u0161te rada \u2013 gdje na\u0107i posao<\/p>\n
Hrvatski stru\u010dnjaci za upravljanje ljudskim resursima smatraju da su na\u0161i radnici konkurentni na europskom tr\u017ei\u0161tu rada. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ve\u0107ina njih (73%) i dalje \u0107e preferirati doma\u0107u radnu snagu i uvjerena je kako radnici iz EU ne\u0107e oduzeti posao na\u0161im radnicima u Hrvatskoj (67%), pokazalo je istra\u017eivanje portala MojPosao, provedeno me\u0111u stru\u010dnjacima za ljudske resurse koji su sudjelovali na konferenciji HR Days, odr\u017eanom sredinom o\u017eujka u Rovinju, o o\u010dekivanjima o promjenama na tr\u017ei\u0161tu rada nakon ulaska Hrvatske u EU. Najvi\u0161e HR stru\u010dnjaka, 65%, smatra da \u0107e ulazak Hrvatske u Europsku uniju potaknuti zapo\u0161ljavanje doma\u0107e radne snage u inozemstvu. Istodobno, njih 43% vjeruje da prvih nekoliko godina zna\u010dajnih promjena ne\u0107e biti. Tre\u0107ina ili 33% smatra da \u0107e ulazak u EU potaknuti strane investicije i otvaranje novih radnih mjesta, a gotovo \u010detvrtina HR stru\u010dnjaka, ili njih 24%, o\u010dekuje oporavak doma\u0107ega gospodarstva i, ponovo, otvaranje novih radnih mjesta. \u010cetvrtina ispitanika dr\u017ei da \u0107e ulazak u EU potaknuti doseljavanje strane radne snage u Hrvatsku, ali \u010dak 67% njih smatra kako je ve\u0107 puno ljudi oti\u0161lo ili \u0107e ulaskom u EU tek oti\u0107i iz Hrvatske.<\/p>\n
Na svjetskom tr\u017ei\u0161tu rada je oko 200 milijuna migranata, ljudi koji su zbog posla oti\u0161li iz mati\u010dne zemlje. Pristupanjem na\u0161e zemlje Europskoj uniji, europsko tr\u017ei\u0161te rada otvara se i hrvatskim dr\u017eavljanima. Iako je Njema\u010dka ve\u0107 najavila da \u0107e hrvatski dr\u017eavljani za rad ipak morati imati radne dozvole, odmah je obja\u0161njeno da se ta obveza ne\u0107e odnositi na akademski obrazo\u00advane, znanstvenike i sezonske radnike. Stoga, korisno je znati koja su zanimanja tra\u017eena u EU, ali i svijetu. Medicinski stru\u010dnjaci (lije\u010dnici i medicinske sestre) najtra\u017eeniji su na svjetskom tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n
U \u010dak 21 zemlji vlada ozbiljan deficit tih zanimanja. Hrvatska ima gotovo 3000 nezaposlenih medicinskih sestara koje bi mogle prona\u0107i posao u svijetu, a unato\u010d fami o nedostatku specijalisti\u010dkih kadrova, u ovom je trenutku na Zavodu za zapo\u0161ljavanje vi\u0161e od 400 lije\u010dnika specijalista.<\/p>\n
Izvan EU na cijeni su fizioterapeuti, koji \u0107e bez problema prona\u0107i posao u Australiji, Kanadi, na Novom Zelandu i u SAD-u, dok su na europskom tlu deficitarni u Belgiji. Visokoobrazovani stru\u010dnjaci, in\u017eenjeri svih struka, na cijeni su u cijeloj Europi. Posebice se izdvajaju in\u017eenjeri gra\u0111evinarstva, ra\u010dunalstva, elektrotehnike, elektronike, kemije, rudarstva, te in\u017eenjeri ra\u010dunalnih sustava, projektanti ra\u010dunalnih sustava i programeri. Uvidom u evidenciju HZZ-a, i tu nalazimo nerazmjer s poznatom pri\u010dom o nedostatku takvih kadrova u nas s obzirom na to da je na burzi u ovom trenutku gotovo 400 projektanata ra\u010dunalnih sustava, programera i in\u017eenjera ra\u010dunalnih sustava, 897 informati\u010dara, 547 in\u017eenjera elektrotehnike i strojarstva. (ravidra.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011. i pozitivan rezultat referenduma o \u010dlanstvu Hrvatske u EU otvorili su put procesu ratifikacije Ugovora [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2097,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[140],"tags":[],"class_list":["post-4374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vlada-i-ministarstva"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4374"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4374\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2097"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}