{"id":34857,"date":"2015-09-08T10:33:03","date_gmt":"2015-09-08T09:33:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.slatina.hr\/?p=34857"},"modified":"2015-09-08T10:33:03","modified_gmt":"2015-09-08T09:33:03","slug":"tomislav-tolusic-zupanije-mogu-preuzeti-dio-drzavnih-ovlasti-odmah-i-ustedjeti-400-milijuna-kuna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/tomislav-tolusic-zupanije-mogu-preuzeti-dio-drzavnih-ovlasti-odmah-i-ustedjeti-400-milijuna-kuna\/","title":{"rendered":"Tomislav Tolu\u0161i\u0107: \u017dupanije mogu preuzeti dio dr\u017eavnih ovlasti odmah i u\u0161tedjeti 400 milijuna kuna"},"content":{"rendered":"<p><em>Viroviti\u010dko-podravska \u017eupanija bazirala je svoje gospodarstvo na velikim prera\u0111iva\u010dkim industrijama, a u novije vrijeme se sve vi\u0161e okre\u0107e ja\u010dem razvoju malog gospodarstva i poljoprivrede. Kakvo je trenutno stanje s poduzetni\u0161tvom u \u017dupaniji, kakvi su u\u010dinci EU fondova te o decentralizaciji dr\u017eave razgovarali smo s \u017eupanom Tomislavom Tolu\u0161i\u0107em.<\/em><\/p>\n<p><strong>Kako procjenjujete aktualnu gospodarsku situaciji u Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji?<\/strong><\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu porezna i razna skrivena optere\u0107enja s kojima su suo\u010deni poduzetnici, njihovu veli\u010dinu, a ve\u0107inom su mikro i mali, pa time i umanjenu mogu\u0107nost nastupa na inozemnom tr\u017ei\u0161tu, zadovoljan sam \u0161to su uop\u0107e uspjeli opstati, i to ve\u0107i dio njih, u ovih sedam godina recesije. Ve\u0107i poduzetnici na\u0161li su se pred izazovom prilagodbe poslovanja na inozemnom tr\u017ei\u0161tu i tu je, na\u017ealost, moralo biti rezova, ali vjerujem da \u0107e se s otvaranjem novih poslova situacija u tim tvrtkama vratiti u stanje prije recesije. Bilo je zna\u010dajnih ulaganja odre\u0111enog broja poduzetnika koji su koriste\u0107i usluge Razvojne agencije VIDRA povukli odre\u0111eni dio novca iz europskih fondova. U tom smislu, osobito u poljoprivredi, zasad je najve\u0107i interes poljoprivrednika za pove\u0107anje konkurentnosti uz pomo\u0107 sredstava ruralnog razvoja. Na \u017ealost, resorno ministarstvo se orijentiralo samo na velike poljoprivredne subjekte \u0161to je suprotno europskoj regulativi. Zadovoljan sam i time \u0161to smo ostvarili prve direktne strane investicije u \u017eupaniji i o\u010dekujemo da \u0107e postoje\u0107i inozemni ulaga\u010di pokrenuti ostale te da \u0107emo u budu\u0107nosti imati znatno ve\u0107i broj direktnih stranih ulaganja. Naravno, kad stranom investitoru ka\u017eete da do glavnih tr\u017ei\u0161ta niste povezani auto cestom, pa \u010dak ni do hrvatskog glavnog grada, pomalo ostaju zate\u010deni i tada im morate ponuditi druge prednosti, poput kvalitetne i \u0161kolovane radne snage, jeftinijih uvjeta \u017eivota u odnosu na druge razvijenije sredine, subvencije koje daju gradovi za pokretanje proizvodnje, itd. Na razvoju poduzetni\u010dke klime, \u017eupanija radi godinama, gra\u0111evinsku dozvolu izdajemo u jednom danu, poma\u017eemo poduzetnicima korak po korak, povezujemo ih s lokalnim arhitektima i dobavlja\u010dima te smo im uz na\u0161e potporne institucije na raspolaganju cijelo vrijeme. Administrativne barijere postavila je dr\u017eavna birokracija i tu maksimalno poma\u017eemo poduzetnicima i otvaramo im vrata dr\u017eavnih tijela.<\/p>\n<p><strong>Koji su najzna\u010dajniji gospodarski sektori u \u017dupaniji?<\/strong><\/p>\n<p>Prije svega to je prera\u0111iva\u010dka industrija, drvno-prera\u0111iva\u010dka i prehrambena koja se ve\u017ee za prirodne resurse kroz poljoprivrednu proizvodnju. Prije \u010detiri godine zapo\u010deli smo u suradnji s na\u0161im poduzetnicima iz drvnog sektora, raditi na projektu Panonskog drvnog centra kompetencija kojeg smo prijavili na natje\u010daj za financiranje iz europskih fondova, dobili potporu u iznosu gotovo 45 milijuna kuna, odnosno 98 posto bespovratnih sredstava Europske unije i sada je centar u izgradnji. Centar \u0107e biti okosnica razvoja malih i srednjih poduzetnika u drvno-prera\u0111iva\u010dkoj industriji s uslugama izrade nultih serija proizvoda, nude\u0107i usluge istra\u017eivanja i inovacija, dizajna i proizvodnje na suvremenim strojevima. Nismo se ograni\u010dili samo na podru\u010dje \u017eupanije, ve\u0107 je ovo prvi regionalni projekt na usluzi poduzetnicima iz cijele Hrvatske, a ciljamo i na poduzetnike Ma\u0111arske, Srbije i BiH. Za prehrambenu i ostale grane industrije imamo gotov projekt Tehnolo\u0161ko-inovacijskog centra koje \u0107e biti prilago\u0111en njihovim potrebama i potrebama poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da. Velik udio u poljoprivrednoj proizvodnji \u010dini proizvodnja duhana te smo u suradnji s lokalnim prera\u0111iva\u010dima duhana i samim proizvo\u0111a\u010dima prona\u0161li na\u010din pove\u0107anja njihove konkurentnosti, koriste\u0107i inovativne su\u0161are i solarnu energiju. Tu moram istaknuti i ulogu Fonda za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost koji je odmah prepoznao na\u0161u ideju te podr\u017eao ovaj jedinstveni pilot projekt u \u017eupaniji. Poljoprivredu \u017eelimo preusmjeriti na onu profitabilniju i radno intenzivniju (vo\u0107e i povr\u0107e) te u tom smislu razvijamo najve\u0107u mre\u017eu navodnjavanja u Hrvatskoj. U plasteni\u010dkoj proizvodnji itekako vidimo budu\u0107nost na\u0161e poljoprivrede i tu stojimo na raspolaganju poljoprivrednicima kroz Razvojnu agenciju VIDRA koja im je pomo\u0107 u pripremi, ali i provedbi projekata iz ruralnog razvoja. Naravno, ne smijem zanemariti ni daljnju mogu\u0107nost razvoja ruralnog turizma, posebno onog lovnog i biciklisti\u010dkog. Napravili smo mre\u017eu biciklisti\u010dkih staza po cijeloj \u017eupaniji i vidimo da smo postajemo zanimljiva nova turisti\u010dka destinacija.<\/p>\n<p><strong>Koliko je malo gospodarstvo razvijeno na va\u0161em podru\u010dju i koji su mu glavni izazovi?<\/strong><\/p>\n<p>Kad govorimo o malom gospodarstvu moramo biti svjesni \u010dinjenice da su prostorom \u017eupanije dominirali veliki poduzetnici u svim sektorima. Kroz proces tranzicije, neki nisu uspjeli opstati, a oni \u017eilaviji i vje\u0161tiji jo\u0161 su tu, planiraju nove investicije i s njima smo u kontaktu. Upravo, prepoznaju\u0107i prilike za male i srednje poduzetnike, \u017eupanija, putem Razvojne agencije VIDRA, poti\u010de razvoj malog poduzetni\u0161tva nude\u0107i im besplatne edukacije, nastupe na sajmovima, izradu poslovnih planova i investicijskih studija za njih, subvencioniramo kamate iz kreditnih programa, subvencioniramo prostor za poduzetnike po\u010detnike u na\u0161em poduzetni\u010dkom inkubatoru i niz drugih mjera. Mali i srednji poduzetnici su onaj naj\u017eilaviji i najprilagodljiviji segment na\u0161eg gospodarstva koji mo\u017ee i puno zapo\u0161ljavati. Za poticanje inovativnih start-up poduze\u0107a pripremili smo i imamo gotov projekt mre\u017ee poduzetni\u010dkih inkubatora koje \u0107emo financirati iz fondova EU.<\/p>\n<p><strong>Koliko je pristupanje EU bilo va\u017eno za \u017eupanijsko gospodarstvo?<\/strong><\/p>\n<p>Prva farma muznih krava u Hrvatskoj, financirana iz EU fondova iz prvih IPARD natje\u010daja, upravo je napravljena u Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji. Tome je prethodilo u\u010destalo informiranje i poticanje poduzetnika o mogu\u0107nostima koje \u0107e im pru\u017eiti EU fondovi. Oni koji su planirali vlastiti razvoj, odmah su prepoznali priliku i ti poduzetnici i poljoprivrednici sada ve\u0107 idu na drugu i tre\u0107u investiciju iz EU fondova. Tu im pomo\u0107 pru\u017ea na\u0161a Razvojna agencija VIDRA. No, rekao bih da ove prve godine \u010dlanstva u EU nisu jo\u0161 polu\u010dile rezultate ni za hrvatsko gospodarstvo a onda se to reflektira i na regionalni nivo. Ministarstva previ\u0161e podlije\u017eu utjecaju velikih poduzetnika, ne poznaju situaciju na terenu, nepovjerljivi su prema malim poduzetnicima i onda za ta ista sredstva EU tra\u017ee nemogu\u0107e garancije pa \u010dak i da \u010ditavo vrijeme trajanja projekta moraju imati stalno deponirana sredstva za sufinanciranje projekta, \u0161to poduzetniku u situaciji op\u0107e nelikvidnosti u dr\u017eavi, itekako ote\u017eava poslovanje. I ovdje moram re\u0107i da podjela Hrvatske na dvije statisti\u010dke regije dovodi slavonske poduzetnike u neravnopravan polo\u017eaj u odnosu na one iz Zagreba jer su regionalne potpore iste bez obzira ulagali u Vara\u017edinu, Zagrebu ili Virovitici, a u odnosu na Rijeku ili Split su \u010dak i manje.<\/p>\n<p><strong>Vi ste predsjednik Udruge \u017eupanija. Protivite se odredbama novog Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave. Kako ukratko vi vidite rje\u0161enje pitanja decentraliziacije i financiranja lokalne i regionalne samouprave?<\/strong><\/p>\n<p>U vidu pove\u0107anja efikasnosti i u\u010dinkovitosti postoje\u0107eg sustava, te na\u010dina na koji decentralizirati dr\u017eavu i oja\u010dati onu razinu vlasti koja je najbli\u017ee svojim \u017eiteljima, evo nekoliko konkretnih prijedloga, od temelja prema krovu. \u017dupanije mogu i trebaju preuzeti ovlasti Ureda dr\u017eavne uprave koji su potpuno nefunkcionalni i postoje samo kao paralelni sustav upravljanja kojim dr\u017eava \u017eeli zadr\u017eati dio kontrole nad poslovima \u017eupanija \u010dime samo izaziva dodatni nered i kaos u sustavu. Sve matice (ro\u0111eni, umrli, vjen\u010dani), skrb o hrvatskim braniteljima, civilnim invalidima, izdavanje obrtnica, minimalni tehni\u010dki uvjeti za gospodarstvenike, povrat imovine oduzete za vrijeme komunisti\u010dke vladavine, preostali dio ovlasti u \u0161kolstvu, sve su to nadle\u017enosti koje \u017eupanija mo\u017ee preuzeti u roku 24 sata sa 70% manje zaposlenih nego \u0161to ih sada ima u uredima dr\u017eavne uprave. Samo ova stavka u dr\u017eavnom prora\u010dunu iznosi cca. 400 milijuna kuna. Sve inspekcijske slu\u017ebe mogu i trebaju biti pod \u017eupanijama a dr\u017eava treba biti drugostupanjsko tijelo. Danas je 7-8 inspekcijskih slu\u017ebi rascjepkano na isto toliko ministarstava pa imamo tragikomi\u010dne slu\u010dajeve da npr. na podru\u010dju Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije nemamo niti jednog sanitarnog inspektora a Ministarstvo ne smatra za shodnim zaposliti osobu koja, izme\u0111u ostalog, nadgleda zdravstvenu ispravnost hrane koju jedu na\u0161a djeca u \u0161koli ili restoranu. Dr\u017eavni prora\u010dun ove inspekcijske slu\u017ebe ko\u0161taju daljnjih 400-tinjak milijuna kuna a iako su iznimno bitne, zbog lo\u0161eg sustava i nedostatka kontrole ne mogu kvalitetno obavljati svoj posao. U susjednim dr\u017eavama (Ma\u0111arska) lokalne vlasti izdaju sve osobne dokumente, od osobne iskaznice do putovnice. \u0160to sprje\u010dava Hrvatsku da uvede takav sustav?<\/p>\n<p><strong>EU projekti<\/strong><\/p>\n<p><strong>Koliko je \u017dupanija uspje\u0161na u privla\u010denju novca iz EU fondova?<\/strong><\/p>\n<p>\u017dupanija je me\u0111u najuspje\u0161nijima u povla\u010denju EU sredstava. Do sada smo iz IPA programa proveli vi\u0161e od 50 projekata ukupne vrijednosti vi\u0161e od 300 milijuna kuna. Imamo prve projekte financirane iz Strukturnih fondova, imamo spremno desetak velikih projekata s gra\u0111evinskim dozvolama i svim popratnim studijima i tu smo, ponavljam, najspremnija \u017eupanija u Hrvatskoj. Imamo viziju kakvu \u017eupaniju \u017eelimo i na koji na\u010din \u0107emo to posti\u0107i. Napominjem jo\u0161 jednu stvar, ovih 50-ak projekata je direktno radila Razvojna agencija VIDRA i u svaki projekt smo uklju\u010deni direktno ili indirektno kroz tehni\u010dku pomo\u0107 nositeljima projekta. Po tom se radu razlikujemo od ostalih \u017eupanija, mi znamo za svaku ideju, a onda je pretvaramo u konkretan projekt i to je direktan put k uspjehu. (www.poslovni.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Viroviti\u010dko-podravska \u017eupanija bazirala je svoje gospodarstvo na velikim prera\u0111iva\u010dkim industrijama, a u novije vrijeme se sve vi\u0161e okre\u0107e ja\u010dem razvoju malog gospodarstva i poljoprivrede. Kakvo<span class=\"excerpt-hellip\"> [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":28420,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[138],"tags":[],"class_list":["post-34857","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zupanija-i-opcine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34857","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=34857"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34857\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=34857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=34857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=34857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}