{"id":33063,"date":"2015-08-07T13:21:15","date_gmt":"2015-08-07T12:21:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.slatina.hr\/?p=33063"},"modified":"2015-08-07T13:21:15","modified_gmt":"2015-08-07T12:21:15","slug":"nastavak-centralizacije-hrvatske-zahvaljujuci-novim-zakonima-400-milijuna-kuna-manje-za-razvoj-lokalne-zajednice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/nastavak-centralizacije-hrvatske-zahvaljujuci-novim-zakonima-400-milijuna-kuna-manje-za-razvoj-lokalne-zajednice\/","title":{"rendered":"Zahvaljuju\u0107i novim zakonima 400 milijuna kuna manje za razvoj lokalne zajednice"},"content":{"rendered":"<p><em>Dio stanovnika hrvatskih \u017eupanija imat \u0107e 25% manje novih \u0161kola, 25% manje novih zdravstvenih ustanova, 25% lo\u0161ije ceste i 100% manje novca za vi\u0161e od 1000 ve\u0107 pripremljenih EU projekata<\/em><\/p>\n<p>Ministarstvo financija posljednjeg dana srpnja otvorilo je javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o financiranju jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave koji bi, ako bude usvojen, <strong>za dio \u017eupanija mogao zna\u010diti smanjenje prihoda za \u010dak 25 posto<\/strong>. Udio \u017eupanija u prihodima od poreza na dohodak, prema navedenom Nacrtu, smanjio bi se s 16,5 posto na 12 posto. Zbog brojnih rezova \u017eupanije su u posljednje dvije godine ostale bez 300 milijuna kuna, a nove izmjene bi mogle zna\u010diti dodatnih 100 milijuna kuna manje \u0161to bi itekako oslabilo njihov polo\u017eaj, ali i sustav podru\u010dne samouprave u cjelini.<\/p>\n<p>Proces fiskalne centralizacije koji je zna\u010dajno pove\u0107an zadnje dvije godine, u\u010dvrstio je<strong> polo\u017eaj Hrvatske kao<\/strong> <strong>najcentraliziranije zemlje u Europi<\/strong>. Zakon o porezu na dohodak od 2012. godine do danas mijenjan je \u010dak osam puta ili u prosjeku tri puta godi\u0161nje. Samo zadnjim izmjenama navedenog zakona \u017eupanijama, gradovima i op\u0107inama je uzeto dvije milijarde kuna.<\/p>\n<p>&#8211; <em>Daljnjim smanjenjem prihoda \u017eupanijama, po novom prijedlogu zakona i za 25 posto, stanovnici hrvatskih \u017eupanija imat \u0107e 25 posto manje novih \u0161kola, 25 posto manje novih zdravstvenih ustanova, 25 posto lo\u0161ije ceste i vjerojatno 100 posto manje novca za ve\u0107 pripremljenih preko 1000 projekata koji bi, uz pomo\u0107 znanja kojeg imamo u \u017eupanijskim razvojnim agencijama, mogli preto\u010diti u milijarde eura europskog novca. S ovakvim daljnjim gomilanjem novca samo u centralnoj dr\u017eavi, po ministarstvima i raznoraznim agencijama \u010dudnog imena, definitivno se zapostavlja ostali dio Hrvatske i slabe se jedine institucije u ovoj dr\u017eavi koje poku\u0161avaju povu\u0107i sredstva iz EU fondova, a to su hrvatske \u017eupanije o \u010demu govori vi\u0161e od 1300 uspje\u0161nih EU projekata. Taj novac je nepovratno izgubljen zbog kratkovidnosti i neznanja ministra Lalovca. Jedine europske dr\u017eave koje su pobijedile krizu su one koje su oja\u010dale svoju lokalnu, a pogotovo regionalnu samoupravu<\/em> \u2013 isti\u010de <strong>Tomislav Tolu\u0161i\u0107<\/strong>, predsjednik Hrvatske zajednice \u017eupanija.<\/p>\n<p>Vlada je na svojoj 241. sjednici, odr\u017eanoj dva dana prije nego je otvorena rasprava o Nacrtu, razmatrala Prijedlog odluke o evidentiranju svih nekretnina na podru\u010dju jedinica lokalne samouprave \u0161to je priprema za uvo\u0111enje poreza na nekretnine. Sve navedeno jasan je pokazatelj nastojanja Vlade da upravo porez na nekretnine postane glavni izvor prihoda op\u0107ina i gradova, a da se porez na dohodak, najzna\u010dajniji izvor prihoda lokalnih jedinica i \u017eupanija, bitno smanji. Ukoliko Vlada uspije ostvariti da porez na nekretnine postane glavni izvor prihoda jedinica lokalne samouprave, <strong>\u017eupanije bi mogle izgubiti \u010dak do 60 posto prihoda, a gradovi i op\u0107ine do 50 posto<\/strong>. U tom slu\u010daju cijena komunalne naknade morala bi zna\u010dajno porasti kroz porez na nekretnine. (www.hrvzz.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dio stanovnika hrvatskih \u017eupanija imat \u0107e 25% manje novih \u0161kola, 25% manje novih zdravstvenih ustanova, 25% lo\u0161ije ceste i 100% manje novca za vi\u0161e od<span class=\"excerpt-hellip\"> [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":33066,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[138],"tags":[],"class_list":["post-33063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zupanija-i-opcine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=33063"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33063\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=33063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=33063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=33063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}