{"id":2712,"date":"2013-05-09T13:53:07","date_gmt":"2013-05-09T11:53:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.slatina.hr\/?p=2712"},"modified":"2013-05-09T13:53:07","modified_gmt":"2013-05-09T11:53:07","slug":"zavrsena-mt-mjerenja-na-podrucju-grada-slatine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/zavrsena-mt-mjerenja-na-podrucju-grada-slatine\/","title":{"rendered":"Zavr\u0161ena MT-mjerenja na podru\u010dju grada Slatine"},"content":{"rendered":"<p>Najnoviji rezultati istra\u017eivanja ukazuju da se ispod Slatine\u00a0 nalazi veliki geotermalni bazen.<br \/>\nU razdoblju od 10.svibnja\u00a0 do 10. lipnja, 2011. godine, provedena su na \u0161irem podru\u010dju Grada Slatine magnetno-telurna mjerenja (MT-mjerenja) u cilju\u00a0\u00a0 dobivanja relevantnih podataka o rasprostranjenosti\u00a0 geotermalnog fluida na dubinama do cca 5.000 metara.<br \/>\nVeliku pomo\u0107 u utvr\u0111ivanju statusa geotermalnog polja pru\u017eile su postoje\u0107e seizmi\u010dke karte, zatim mape s ozna\u010denim rasjedima te raspolo\u017eivi podaci o bu\u0161otinama koje je napravila\u00a0 tvrtka INA\u00a0 60- 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<br \/>\nPrincip MT-mjerenja zasniva se na detektiranju promjena u Zemljinom magnetskom\u00a0 polju\u00a0 kojim se lociraju dubinske zone male otpornosti (velike vodljivosti) koje mogu ukazati na vru\u0107i fluid ili naknadne toplinske promjene.<br \/>\nSvaka MT-stanica sastoji se iz pet elektroda koje se postavljaju u zemlju, na dubinu cca 15-20 cm (mjeri se\u00a0 elektri\u010dno polje), te tri coils-a (antene), od kojih su dvije zakopane horizontalno (25 cm) i jedna vertikalno\u2013 do dubine 1,5 m.<br \/>\nMjerenje se vr\u0161i do 24 sata, s time da svaka stanica mora biti smje\u0161tena na odre\u0111enoj udaljenosti od struktura koje mogu interferirati s ovim mjerenjima, kao \u0161to su elektri\u010dni vodovi, ceste, polo\u017eeni kablovi, naselja, antene i sl.<br \/>\nIzmjereni podaci\u00a0 MT-stanice na nekoj lokaciji uspore\u0111uju s referentnom stanicom koja se nalazi na cca 20 km udaljenosti od Slatine- pri \u010demu se isti filtriraju od razli\u010ditih zvukova ili interferencija (frekvencijska zaga\u0111enja). Ina\u010de, ovim postupkom mogu se\u00a0 prikupiti podaci o elektri\u010dno-magnetskom polju\u00a0 koje se prostire do\u00a0 dubine cca 40 km.<br \/>\nIstra\u017eno podru\u010dje obuhvatilo je brdski dio Grada Slatine, oko jezera Javorica, zatim podru\u010dje sjeverno od \u017eeljezni\u010dke pruge, na potezu Baki\u0107-Medinci-Novi Senkovac, te\u00a0 podru\u010dje Op\u0107ine\u00a0 \u010da\u0111avica, s ukupno 65 MT-mjerenja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dobiveni podaci bit \u0107e obra\u0111eni posebnim\u00a0 software-om, a zatim\u00a0 cjelovito prezentirani od strane tvrtke EFLA.\u00a0 Prvi rezultati uslijedit \u0107e po\u010detkom rujna, 2011. godine, nakon \u010dega slijedi\u00a0 priprema za izvedbu prvog probnog bu\u0161enja, krajem ove ili po\u010detkom 2012. god.<br \/>\nMe\u0111utim, ve\u0107 sada obra\u0111eni podaci ukazuju da se ispod povr\u0161ine prostire deblji sloj glinenastog nepropusnog materijala, ispod kojega se nalazi veliko geotermalno podru\u010dje koje se prostire sve do Ma\u0111arske, pri \u010demu se ne isklju\u010duje mogu\u0107nost da se Slatina nalazi u centru velikog podzemnog geotermalnog akvifera, s temperaturama do 200 C\u00a0 (mo\u017eda i vi\u0161e).<br \/>\nOvime je po prvi puta znanstveno potvr\u0111eno da se Slatina nalazi u najperspektivnijoj\u00a0 zoni geotermalnog polja (Dravski rasjed) koje po svojim karakteristikama upu\u0107uje na velike temperaturne gradijente i\u00a0 ogroman geotermalni potencijal.<br \/>\nU svakom slu\u010daju slatinska geotermalna pri\u010da dobila je novu stranicu\u00a0 \u010diji se nastavak o\u010dekuje s\u00a0 nestrpljenjem, i to ve\u0107 krajem ove godine.<\/p>\n<p>Pripremio: Matija Perkovac<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najnoviji rezultati istra\u017eivanja ukazuju da se ispod Slatine\u00a0 nalazi veliki geotermalni bazen. U razdoblju od 10.svibnja\u00a0 do 10. lipnja, 2011. godine, provedena su na \u0161irem<span class=\"excerpt-hellip\"> [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2714,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[170],"tags":[],"class_list":["post-2712","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhiva-gospodarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2712","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2712"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2712\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2714"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2712"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2712"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2712"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}