Smisao regionalne politike jest identificirati slabije razvijene regije i prema istima osmisliti poticajne politike radi ujedna\u010denog i ravnomjernog razvoja. Regionalna politika jedna je od najva\u017enijih politika u Europskoj uniji. Dok su mi\u0161ljenja oko ulaska Hrvatske u EU i dalje podijeljena, srpanj se bli\u017ei br\u017ee nego \u0161to mislimo.<\/p>\n
Ulazak nam, budimo realni, donosi i dobre i lo\u0161e stvari, a \u0161to \u0107e se s regionalnim razvojem dalje doga\u0111ati uvelike ovisi o nama samima.<\/p>\n
\u0160to nakon 1. srpnja<\/strong><\/p>\n Dosada\u0161njim radom, VIDRA-agencija za regionalni razvoj Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije postala ja prepoznatljiva na podru\u010dju Hrvatske, ali i Ma\u0111arske kao stru\u010dan, pouzdan i stabilan partner. Razvojne agencije u EU najva\u017eniji su \u010dimbenici i kreatori ekonomskog razvoja, iako razli\u010dite zemlje primjenjuju razli\u010dite modele.<\/p>\n Mi u ovom trenutku jo\u0161 ne znamo kakav \u0107e model primijeniti na\u0161a dr\u017eava iako \u0107emo za nekoliko mjeseci postati punopravna \u010dlanica EU, no definitivno vidim ja\u010danje svih razvojnih agencija, a tako\u0111er i Razvojne agencije VIDRA. Ono \u0161to regionalno mo\u017eemo napraviti jest dalji razvoj \u017eupanijskih i regionalnih projekata kako bismo oja\u010dali regionalnu konkurentnost. Svoje pravce razvoja vidimo u restrukturiranju gospodarskih djelatnosti na razini \u017dupanije pa i regije kori\u0161tenjem inovativnih projekata i suvremenih tehnolo\u0161kih rje\u0161enja te naro\u010dito ja\u010danje poslovne klime, kako bismo olak\u0161ali poslovanje poduzetnicima \u2013 mi\u0161ljenja je Sanja Bo\u0161njak, ravnateljica VIDRA-e.<\/p>\n Kako ka\u017ee Stjepan Ribi\u0107, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, RRA \u0107e i dalje ostati akreditirani koordinator za regionalni razvoj ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Agencije za regionalni razvoj RH te \u0107e provoditi, kako nacionalnu, tako i europsku regionalnu politiku na terenu svoje \u017dupanije. Ministarstvo je ve\u0107 po\u010delo spu\u0161tati sve vi\u0161e aktivnosti na svoje koordinatore tipa provo\u0111enje potprograma 1,2 i 5. Vjerojatno \u0107e posao pisanja i provedbe projekata polako prerasti u posao koordiniranja i kontrole projekata na terenu, smatra Ribi\u0107.<\/p>\n Uloga AZRA-e uvelike ovisi o izmjenama Zakona o regionalnom razvoju koji definira razvojne agencije kao regionalne koordinatore, stoga \u0107emo na to pitanje mo\u0107i konkretnije odgovoriti nakon \u0161to navedene izmjene stupe na snagu, najvjerojatnije sredinom godine. Ono \u0161to s odre\u0111enom sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo re\u0107i jest da \u0107e se AZRA, kao i druge razvojne agencije, i dalje baviti najva\u017enijim dijelom svog trenutnog poslovanja, a koji se odnosi na kvalitetnu pripremu i provedbu projekata u svrhu kandidiranja na nadolaze\u0107e EU fondove \u2013 poja\u0161njava Maja Lehman, savjetnica za regionalni razvoj u Agenciji za razvoj Vara\u017edinske \u017eupanije.<\/p>\n Upravni odjel za regionalni razvoj i infrastrukturu Primorsko-goranske \u017eupanije osnovan je u prvoj polovini 2011. godine s primarnom zada\u0107om poticanja, koordiniranja i pra\u0107enja programa i projekata iz podru\u010dja prometne, energetske i vodnogospodarske infrastrukture te koordiniranja rada trgova\u010dkih dru\u0161tava i ustanova iz vlastite nadle\u017enosti, a kojima je Primorsko-goranska \u017eupanija \u010dlan ili (su)osniva\u010d. Pored navedenog, Odjel je odre\u0111en za regionalnog koordinatora \u017dupanije te se u tom smislu bavi poslovima planiranja, pripreme i provedbe razvojnih projekata i pro\u00adgrama u okviru ili vezanih uz Zakon o regionalnom razvoju te Razvojnu strategiju Primorsko-goranske \u017eupanije, sudjeluje u pripremi i izradi strate\u0161kih i operativnih razvojnih dokumenata te pru\u017ea podr\u0161ku investitorima u pronala\u017eenju investicijskih projekata.<\/p>\n Pripreme za ulazak Hrvatske u EU za Upravni odjel od iznimne su va\u017enosti u kontekstu mogu\u0107nosti kori\u0161tenja Strukturnih fondova. U tom smislu dodatno su poja\u010dane aktivnosti na edukaciji \u017eupanijskih slu\u017ebenika, ali i jedinica lokalne samouprave te ostalih institucija s podru\u010dja \u017dupanije. U tu svrhu Odjel redovito organizira specifi\u010dne radionice te predavanja s doma\u0107im i stranim konzultantima te prijateljskim regijama (Poljska, Ma\u0111arska), kako bi se razmijenila iskustava na pripremi i provedbi EU projekata. Predstavnici Odjela aktivno sudjeluju u procesu aktualne izrade programskih dokumenata za financijsko razdoblje EU 2014.-2020., i to kao \u010dlanovi Radne skupine za Ja\u010danje istra\u017eivanja, tehnolo\u0161kog razvoja i inovacija i Pobolj\u0161ani pristup, kori\u0161tenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija te skupine za Promicanje odr\u017eivog prometa te uklanjanje uskih grla u klju\u010dnoj infrastrukturi, kao i u Radnoj skupini za programiranje bilateralne suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020. Pored navedenog, sva upravna tijela \u017dupanije aktivna su u izradi zalihe projekata, \u0161to podrazumijeva pripremu potpune projektne dokumentacije za kandidiranje na strukturne i druge fondove EU \u2013 ka\u017ee Ana \u0160tefan\u010di\u0107, savjetnik za regionalni razvoj II pri Upravnom odjelu za regionalni razvoj i infrastrukturu.<\/p>\n Ukorak s cijelim sustavom provedbe EU fondova, i Sredi\u0161nja agencija za financiranje i ugovaranje pro\u00adgrama i projekata EU prolazi kroz intenzivne pripreme vezane uz prilagodbu za upravljanje i kori\u0161tenje budu\u0107ih fondova Europske unije. Konkretno, SAFU trenutno sudjeluje u procesu izrade pravilnika, koji koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondo\u00adva Europske unije, a koji utvr\u0111uju budu\u0107a primjenjiva pravila vezana uz kori\u0161tenje Strukturnih instrumenata EU na razini cijelog sustava.<\/p>\n Tako\u0111er, radimo i na internim pripremama i prilagodbi za na\u0161u budu\u0107u ulogu. Naime, po ulasku u Europsku uniju, SAFU napu\u0161ta ulogu ugovarateljnog tijela, a ja\u010da svoju ulogu vezanu uz pra\u0107enje provedbe ugovorenih projekata i kontrolu prihvatljivosti tro\u0161kova nastalih tijekom njihove provedbe. Stoga, u ovom pripremnom razdoblju stavljamo poseban na\u00adglasak na edukaciju djelatnika vezano uz razne aspekte kori\u0161tenja Strukturnih i Kohezijskog fonda. Djelatnici prolaze i kroz intenzivan program edukacije iz hrvatskog zakona o javnoj nabavi po kojem \u0107e se nakon pristupanja Hrvatske u EU provoditi svi postupci javne nabave. Vjerujemo da \u0107e ste\u010deno iskustvo u pretpristupnom razdoblju i dodatno usavr\u0161avanje na\u0161ih djelatnika doprinijeti kvalitetnom obavljanju na\u0161e uloge i ubudu\u0107e \u2013 zaklju\u010duje Matea Spudi\u0107, pomo\u0107nica ravnateljice za pripremu i provedbu projekata Sredi\u0161nje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.<\/p>\n Regionalni razvojni projekti<\/strong><\/p>\n Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije. Program je osmi\u0161ljen kao potpora razvojnim projektima jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave koji su prihvatljivi za prijavu na natje\u010daje u okviru operativnih programa koji se ve\u0107 provode ili je njihova \u201cprovedba planirana, a financiraju se iz fondova Europske unije (za sada kroz IPA program, a uskoro iz Strukturnih fondova Europske unije).<\/p>\n \u201ePriprema regionalnih razvojnih projekata\u201d nastoji se pridonijeti ja\u010danju sposobnosti jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave (JLPS) i drugih prihvatljivih korisnika za prijavu projekata na natje\u010daje u okviru pretpristupnog programa IPA i Strukturnih fondova EU. Javni je poziv objavljen krajem sije\u010dnja, a rok za dostavu bio je 15. travnja.<\/p>\n Program odr\u017eivog razvoja lokalne zajednice<\/strong><\/p>\n MRRFEU godi\u0161njim programima kroz razne aktivnosti \u017eeli utjecati na odr\u017eivost razvoja lokalne zajednice u smislu pobolj\u0161anja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini, vode\u0107i pritom ra\u010duna o za\u0161titi okoli\u0161a i energetskoj u\u010dinkovitosti i neovisnosti.<\/p>\n Cilj Programa je doprinositi ostvarenju regionalnog razvoja u skladu s na\u010delima razvojne politike, odr\u017eivog razvoja i socijalne uklju\u010denosti kao dijelom razvojnih prioriteta strategije regionalnog razvoja i \u017eupanijskih razvojnih strategija te podr\u017eavanju gospodarske i socijalne revitalizacije slabije razvijenih kao jednog od na\u010dina ja\u010danja socijalne kohezije i odr\u017eivog razvoja, a imaju\u0107i u vidu da se kroz ostvarenje ciljeva programa zadovoljava uvjet pomo\u0107i onima \u010diji indeks razvijenosti ne prelazi 100% prosjeka RH.<\/p>\n Suradnja zemalja u regiji<\/strong><\/p>\n Regionalna suradnja otvara mogu\u0107nost stvaranja zajedni\u010dkih projekata koji imaju ve\u0107i zna\u010daj za jednu regiju i ostvaruju zna\u010dajnije dru\u0161tveno-gospodarske u\u010dinke. Upravo otvorenim pristupom prema povezivanju koje mo\u017ee doprinijeti vlastitom razvoju regije, stvoriti sna\u017ena partnerstva u budu\u0107nosti te osna\u017eiti kapacitete sudionika u tim projektima mo\u017ee se potaknuti bolja regionalna suradnja. Osim toga, potrebna je i koordinacija partnera na regionalnoj razini te sustavan pristup zajedni\u010dkom kreiranju i provedbi me\u0111uregionalnih projekata i programa, poja\u0161njava Maja Lehman.<\/p>\n Nisam previ\u0161e zadovoljna suradnjom regija, pa ni \u017eupanija, jer jo\u0161 uvijek svi mislimo na svoje \u017eupanije i svoje projekte te konkuriramo jedni drugima kada se radi o pojedina\u010dnim projektima, \u0161to nije dobro. Tome doprinosi i kaos na terenu, spajanje Panonske sa Sjeverozapadnom Hrvatskom, \u0161u\u0161ka se o planskim regijama, planira se izmjena Zakona o regionalnom razvoju, a ni \u017eupanije niti razvojne agencije ne dobivaju nikakve relevantne informacije od resornog ministarstva. Zapravo, bolju suradnju imamo s ma\u0111arskim partnerima \u2013 izdvaja Sanja Bo\u0161njak.<\/p>\n Da bi se zemlje u regiji vi\u0161e trebale okrenuti me\u0111usobnoj suradnji smatra i Stjepan Ribi\u0107, te dodaje da i sama EU to podr\u017eava kroz programe prekograni\u010dne suradnje s posebnim naglaskom na EGTC (Europska grupacija za teritorijalnu suradnju). Na \u017ealost, zakonodavstvo RH jo\u0161 uvijek se nije prilagodilo toj mogu\u0107nosti, stoga su na\u0161i subjekti uskra\u0107eni za 12 milijardi eura, koliko je na raspolaganju EGTC-ovima \u2013 napominje Ribi\u0107.<\/p>\n Smanjivanje razlika izme\u0111u regija unutar EU<\/strong><\/p>\n Kohezijska politika najva\u017enija je politika EU koja doprinosi ujedna\u010denom regionalnom razvoju. Niz alata i instrumenata kroz posebne programe za manje razvijene regije vidjeli smo diljem EU, oni trebaju biti primjenjivi i u Hrvatskoj. Nedavno smo bili u Poljskoj koja ima takav regionalni ustroj da regije, ne centralna vlast, pregovaraju o svojim operativnim programima direktno s Europskom komisijom, a koji doprinose razvoju kakav su oni sami odredili. Voljela bih da tako bude i u Hrvatskoj \u2013 ka\u017ee Bo\u0161njak.<\/p>\n Europska unija nije unija zemalja, ona je unija regija, regionalna politika jedna od najva\u017enijih politika u EU. Na\u0161a Vlada to jo\u0161 nije shvatila pa spaja nespojivo, bogati Zagreb sa Slavonijom, kako bi la\u017eirala na\u0161 stvari BDP. Smisao regionalne politike je identificirati slabije razvijene regije i prema istima osmisliti poticajne politike radi ujedna\u010denog i ravnomjernog razvoja \u2013 zaklju\u010duje Ribi\u0107.<\/p>\n Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)<\/strong><\/p>\n ERDF jedan je od Strukturnih fondova, a cilj mu je ja\u010danje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika izme\u0111u regija unutar EU, kroz podr\u0161ku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podr\u0161ku prekograni\u010dnoj, transnacionalnoj i me\u0111uregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetni\u0161tva. Hrvatskoj \u0107e ERDF biti otvoren nakon pristupanja, za \u0161to se priprema kroz program IPA.<\/p>\n Regionalna razvojna strategija<\/strong><\/p>\n Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske kroz Slu\u017ebu za poslove regionalnog razvoja obavlja poslove administrativne koordinacije regionalnih razvojnih projekata kroz ustrojavanje i vo\u0111enje Upisnika upravnih tijela jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem u\u010dinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja, te obavlja administrativne i stru\u010dne poslove za potrebe rada Partnerskih vije\u0107a statisti\u010dkih regija. Agencija je ujedno kontakt mjesto za svu komunikaciju s regionalnim koordinatorima te vr\u0161i sustavnu edukaciju istih.<\/p>\n Ulaskom u 2013. godinu nastaje nova statisti\u010dka klasifikacija prostornih jedinica RH \u2013 razina prostornih jedinica \u2013 cijela Hrvatska ( NUTS I), razina prostornih jedinica \u2013 2 statisti\u010dke regije (NUTS II), odnosno razina prostornih jedinica \u2013 21 \u017eupanija (NUTS III). Pojam NUTS se primjenjuje od datuma ulaska dr\u017eave u \u010dlanstvo EU, a do datuma ulaska se koristi pojam prostornih jedinica za statistiku. Sva podru\u010dja RH mo\u0107i \u0107e koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najve\u0107im stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine, a nova podjela i dalje omogu\u0107uje fleksibilnost u pogledu usmjeravanja sredstava na pojedina podru\u010dja unutar statisti\u010dkih regija. (BIZdirekt)<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Smisao regionalne politike jest identificirati slabije razvijene regije i prema istima osmisliti poticajne politike radi ujedna\u010denog i ravnomjernog razvoja. Regionalna politika jedna je od najva\u017enijih [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2097,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[138],"tags":[],"class_list":["post-2095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zupanija-i-opcine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2095"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2095\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2097"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}