Prema najavama iz Ministarstva financija Vlada Republike Hrvatske je odlu\u010dila izmijeniti Zakon o porezu na dohodak, odnosno pove\u0107ati iznos neoporeziva dijela pla\u0107e, \u010dime bi se prora\u010dunski prihodi smanjili za oko dvije milijarde kuna. Ta sredstva ne ostaju u prora\u010dunu, ve\u0107 se gotovo cijeli iznos koristi za financiranje jedinica lokalne samouprave. Usvoje li se tzv. mini porezna reforma, jedinice lokalne samouprave u cijeloj Hrvatskoj mogle bi biti u gubitku oko 2 milijarde kuna, iznos na koji su ra\u010dunali u projekcijama svojih prora\u010duna. Stoga ne \u010dudi \u0161to se tome protive \u010delnici \u017eupanija, gradova i op\u0107ina, te \u010dak i prijete ustavnom tu\u017ebom.
\n– Te dvije milijarde kuna op\u0107ine, gradovi i \u017eupanije ulagali su u komunalnu infrastrukturu, gradnju \u0161kola i bolnica, a sada toga ne\u0107e biti \u2013 komentirao je porezne promjene predsjednik Zajednice hrvatskih \u017eupanija, ujedno i viroviti\u010dko-podravski \u017eupan Tomislav Tolu\u0161i\u0107.
\nI predstavnici Udruga op\u0107ina RH izra\u017eavaju negodovanje jer sve to, tvrde, ide preko le\u0111a lokalne samouprave.
\n– Problem je u visokocentraliziranoj dr\u017eavi koja uvijek profitira vi\u0161e nego lokalna samouprava, a tako je i u ovom slu\u010daju. Zemlje Europske unije imaju povrat sredstava u lokalne samouprave od 25 do 60 posto i stoga je krajnje vrijeme da sjednemo i razgovaramo o tome kako sa\u010duvati ruralne sredine \u2013 naglasio je na jednom skupu Udruge op\u0107ina njen predsjednik, luka\u010dki na\u010delnik \u0110uro Bukvi\u0107, dodav\u0161i da se Udruga nastojati izboriti za sudjelovanje u dono\u0161enju prora\u010duna, ali i drugih zakona koji se ti\u010du lokalne samouprave. Tvrdi da nisu bitni \u017eupani, na\u010delnici i gradona\u010delnici, ve\u0107 su bitni stanovnici tih \u017eupanija, gradova i op\u0107ina.<\/p>\n
Prema rije\u010dima pro\u010delnice za financije Vesne Grbac u Virovitici bi u sljede\u0107oj prora\u010dunskoj godini imali 1,5 do 2 milijuna kuna manje sredstava ili smanjenje prora\u010duna od 7,5 do 9 posto. Kada Zakon stupi u primjenu, tvrdi pro\u010delnica Grbac, morat \u0107e na\u010diniti rezove prvenstveno tamo gdje je dano mogu\u0107nost da grad financira, a ne tamo gdje mu je obveza.
\nU Upravi Grada Slatine su izra\u010dunali da \u0107e izgubiti oko 1 do 1,5 milijuna kuna, a namjeravaju ih nadoknaditi kroz program mjera \u0161tednje i racionalizacije poslovanja svih korisnika prora\u010duna. Razliku je mogu\u0107e dijelom nadomjestiti i pove\u0107anjem efikasnosti naplate potra\u017eivanja iz proteklih razdoblja, a bude li potrebe, i pove\u0107anjem prireza sa 6 na 12 posto.
\nU orahova\u010dkoj Gradskoj upravi su izra\u010dunali da bi u gradsku blagajnu stiglo 1,1 milijun kuna manje, a taj \u0107e se manjak odraziti na sve korisnike prora\u010duna.<\/p>\n
Na podru\u010dju Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije djeluje 13 op\u0107ina i 3 grada. Mini porezna reforma u apsolutnim iznosima razli\u010dito bi pogodila odre\u0111ene sredine, no sasvim je izvjesno da bi izvorni prihod (stavka porezi) smanjili za desetak i vi\u0161e posto. U Op\u0107ini \u010ca\u010dinci to je smanjenje za oko 200.000 kuna. Na\u010delnik Mirko Mali\u0161 tvrdi da zbog toga ne\u0107e stati zapo\u010deti projekti, ali da \u0107e se to smanjenje podjednako odraziti na sve ostale korisnike prora\u010duna. U Op\u0107ini Crnac bit \u0107e u prora\u010dunu manje oko 75.000 kuna. Prema rije\u010dima na\u010delnika Mate Damjana ne\u0107e se dirati u \u0161kolstvo, zdravstvo, socijalu\u2026, nego \u0107e se reducirati projekti ili smanjiti postotak sudjelovanja op\u0107ine u projektima komunalnog karaktera. Op\u0107ina Vo\u0107in \u0107e na stavci poreza na dohodak imati manje gotovo 200.000 kuna. Prema rije\u010dima na\u010delnika Predraga Fili\u0107a ne\u0107e se zbog toga dirati u socijalnu komponentu (srednjo\u0161kolci i studenti), ali \u0107e to itekako utjecati na smanjenje investicija. Sli\u010dno je i u Zdencima gdje \u0107e u prora\u010dunu biti manje oko 80.000 kuna. Na\u010delnik Tomislav Durmi\u0107 vjeruje da ne\u0107e morati dirati u socijalu.
\nNa\u010delnik Mirko Ron\u010devi\u0107 ka\u017ee da \u0107e Op\u0107ina \u010ca\u0111avica prihodovati oko 400.000 kuna manje, \u0161to \u0107e se odraziti na davanja namijenjena op\u0107inskoj Vatrogasnoj zajednici, Crvenom kri\u017eu, \u0161koli, te za prijevoz i stipendije.<\/p>\n
Op\u0107ina Sopje imat \u0107e umanjene prihode za oko 220.000 kuna. Prema rije\u010dima na\u010delnika Josipa Granja\u0161a takav udar na jedinice lokalne samouprave osjetit \u0107e se kroz smanjenje sredstava za infrastrukturu, jednokratne socijalne pomo\u0107i te druga davanja. Nova Bukovica i Mikleu\u0161 imat \u0107e manje prihode za oko 100.000 kuna. Prema rije\u010dima na\u010delnika \u017deljka Vencla smanjenje \u0107e se osjetiti u segmentu sufinanciranja rada civilnog dru\u0161tva, a u Mikleu\u0161u \u0107e se, prema rije\u010dima na\u010delnika Milana Dundovi\u0107a, manjak prihoda o\u010ditovati u smanjenju davanja za izravna sufinanciranja te provedbu projekata. Prema rije\u010dima na\u010delnika \u0110ure Bukvi\u0107a u Op\u0107ini Luka\u010d u sljede\u0107oj se godini o\u010dekuje smanjenje prihoda za oko 400.000 kuna, a \u0161to \u0107e svakako utjecati na smanjeno financiranje rada udruga, izradu EU projekata.<\/p>\n
U Op\u0107ini Suhopolje, kako isti\u010de na\u010delnik Marijan Brlek, trenuta\u010dno se radi na projekciji prora\u010duna za 2015. godinu, a smanjenje prihoda o\u010dekuje se za oko milijun kuna, \u0161to \u0107e se odraziti tako\u0111er na prora\u010dunske korisnike, tj. smanjenje sredstava za rad udruga.
\nU Gradini \u0107e prema rije\u010dima na\u010delnika Dra\u017eena Pei\u0107a za 200.000 kuna morati smanjiti sredstva udrugama pa \u0107e od sada jo\u0161 te\u017ee funkcionirati. Smanjenje sredstava odrazit \u0107e se i na provo\u0111enje zapo\u010detih, ali i pokretanje novih projekata.<\/p>\n
Na\u010delnik Op\u0107ine \u0160pi\u0161i\u0107 Bukovica Hrvoje Miler o\u010dekuje manjak prihoda od 160.000 do 200.000 kuna, a to \u0107e utjecati na sve prora\u010dunske korisnike, naro\u010dito rad udruga.
\nNa\u010delnik Op\u0107ine Pitoma\u010da \u017deljko Grga\u010di\u0107 predvi\u0111a smanjenje prihoda za 1,5 do 2 milijuna kuna, a taj manjak \u0107e i kod njih utjecati na sve prora\u010dunske korisnike te smanjenu mogu\u0107nost izrade dokumentacije za EU projekte.<\/p>\n
Ukupno bi, dakle, op\u0107ine mogle u svojim prora\u010dunima imati manjak ne\u0161to ve\u0107i od 5 milijuna kuna, a samo u tri grada oko 4,6 milijuna ili sveukupno gotovo 10 milijuna kuna. Doda li se tome da \u0107e u Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji uprihodovati po toj osnovi oko 2 milijuna kuna manje, utoliko \u0107e biti umanjena i njena mogu\u0107nost da pokrije potrebe korisnika \u017eupanijskog prora\u010duna, odnosno da pomogne op\u0107inama i gradovima na svom podru\u010dju\u2026. (www.icv.hr, kp, zc, mru)<\/p>\n
Cijeli tekst mo\u017ee se pro\u010ditati u Viroviti\u010dkom listu<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prema najavama iz Ministarstva financija Vlada Republike Hrvatske je odlu\u010dila izmijeniti Zakon o porezu na dohodak, odnosno pove\u0107ati iznos neoporeziva dijela pla\u0107e, \u010dime bi se [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":19404,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[136],"tags":[],"class_list":["post-19402","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-grad-slatina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19402"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19402\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19404"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}