{"id":117019,"date":"2023-06-06T13:47:14","date_gmt":"2023-06-06T11:47:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/?p=117019"},"modified":"2023-06-06T13:47:14","modified_gmt":"2023-06-06T11:47:14","slug":"gradonacelnik-hr-evo-koji-gradovi-najvise-ulazu-u-zastitu-okolisa-slatina-medu-najzelenijim-gradovima-u-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/gradonacelnik-hr-evo-koji-gradovi-najvise-ulazu-u-zastitu-okolisa-slatina-medu-najzelenijim-gradovima-u-zemlji\/","title":{"rendered":"Gradona\u010delnik.hr: Evo koji gradovi najvi\u0161e ula\u017eu u za\u0161titu okoli\u0161a! Slatina me\u0111u \u201enajzelenijim\u201c gradovima u zemlji"},"content":{"rendered":"

Prije 51 godinu, sada ve\u0107 davne 1972., odr\u017eana je ba\u0161 na ju\u010dera\u0161nji dan, Konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je usvojen Program UN-a za okoli\u0161 (UNEP) pa se 5. lipnja slavi kao Svjetski dan za\u0161tite okoli\u0161a.<\/p>\n

Tim povodom Gradona\u010delnik.hr ponovno je objavio niz zanimljivosti, dobrih vijesti i primjera dobrih praksi iz hrvatskih gradova.<\/p>\n

Ovoga puta istra\u017eili su informacije koji gradovi najvi\u0161e iz prora\u010duna ula\u017eu u za\u0161titu okoli\u0161a.<\/p>\n

Me\u0111u njima je i Grad Slatina koji se na\u0161ao na vrhu ljestvice.<\/p>\n

Obnovljiva energija, odr\u017eivost, recikla\u017ena dvori\u0161ta i odvojeno prikupljanje otpada sve su u\u010destaliji termini u javnom prostoru, konstantno pozivaju\u0107i na odgovorno i savjesno pona\u0161anje svih nas skupa. U 2021., za koju su obra\u0111eni podaci Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, 14 gradova iz svog prora\u010duna izdvojilo je iznad 10 posto sredstava  za za\u0161titu okoli\u0161a, dok su u odnosu na prija\u0161nje godi\u0161nje razdoblje njih 19 izdvajanja pove\u0107ala za preko 100 posto, pokazala je na\u0161a analiza. Najvi\u0161e su novca po stanovniku na tom polju u promatranoj godini izdvojili Obrovac, Opatija, Nin, Otok, Komi\u017ea\u2026, po udjelu izdvajanja iz ukupnog bud\u017eeta su prednja\u010dili  Slatina, Otok, Opuzen, Vrbovsko, Obrovac\u2026, prema nominalnom pove\u0107anju izdvajanja \u2013 Rijeka, Slavonski Brod, Sinj, Vara\u017edin, Vrbovsko\u2026, a postotnom porastu u odnosu na 2020. \u2013 Opuzen, Klanjec, Pleternica,  Grubi\u0161no Polje, Komi\u017ea\u2026
\n<\/strong><\/p>\n

\n

ANALIZA PODATAKA NA TEMELJU KONSOLIDIRANIH PRORA\u010cUNA<\/em>
\nIstra\u017eili smo tko u Hrvatskoj najvi\u0161e izdvaja za za\u0161titu okoli\u0161a \u2013 evo koji su gradovi \u2018najzeleniji\u2019 u zemlji\u2026<\/em><\/p>\n

Za\u0161tita okoli\u0161a postala je jedna od zahtjevnijih prora\u010dunskih stavki mnogim jedinicama lokalne samouprave, a bu\u0111enje gra\u0111anske svijesti o va\u017enosti \u017eivljenja u \u0161to zelenijem okru\u017eenju i usmjeravanje javnih politika u tom pravcu prioritet odgovornijih politi\u010dara.  Ve\u0107ina projekata vezanih uz za\u0161titu okoli\u0161a odnosi se na saniranje odlagali\u0161ta neopasnog otpada, izgradnju recikla\u017enih dvori\u0161ta, nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, provo\u0111enje raznih edukacija i sl.<\/p>\n

Posljednjih godina sve se vi\u0161e pri\u010da o potrebnoj sinergiji za\u0161tite okoli\u0161a i gospodarstva kojom \u0107e se provesti zelena tranzicija gospodarstva promicanjem ve\u0107eg udjela obnovljive energije, smanjivanjem koli\u010dine otpada i one\u010di\u0161\u0107enja te o\u010duvanjem bioraznolikosti i usluga ekosustava. Za cijelu zemlju su utvr\u0111ene smjernice vezane za bolje gospodarenje otpadom, posebno pove\u0107anjem recikliranja komunalnog otpada kako bi se ostvario cilj EU-a za recikliranje i olak\u0161ao prelazak na kru\u017eno gospodarstvo, zavr\u0161etak odre\u0111ivanja podru\u010dja mre\u017ee Natura 2000, davanje prednosti provedbi vodnih projekata\u2026<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Gospodarenje otpadom, definitivno, postaje sve va\u017enija i va\u017enija tema, pogotovo na razini jedinica lokalne samouprave koje su direktno odgovorne za njegovo \u0161to bolje funkcioniranje, planiranje i provedbu na svojim podru\u010djima.  Klju\u010dni problem, zaklju\u010dak je lani prire\u0111enih panela i zoom webinara portala Na\u010delnik.hr i Gradona\u010delnik.hr, \u010dini im \u0161to sustav gospodarenja nije zaokru\u017een pa i se i oni najnapredniji u smislu odvojenog prikupljanja otpada prije ili kasnije na\u0111u \u2013 re\u010deno je tom prilikom-  pred zidom i nemaju vi\u0161e gdje sa prikupljenim otpadom jer ne postoje Centri za gospodarenje otpadom iako smo u proteklom razdoblju upravo za tu namjenu na raspolaganju imali \u010dak 475 milijuna eura.<\/p>\n

Ni\u0161ta ili zanemarivo dostupnih sredstava smo iskoristili, prilika je pro\u0161la i te\u0161ko \u0107e se ponoviti. Upravo zato veliki je pritisak na jedinicama lokalne samouprave kojima su \u2018na le\u0111a\u2019 preba\u010dene i obveze i kazne, a ne postoji infrastruktura niti sustav koji bi omogu\u0107io odr\u017eivo gospodarenje otpadom, upozorilo se tom prilikom isti\u010du\u0107i kako je problem \u0161to se nismo paralelno krenuli razvijati \u010ditav sustav. Manji dijelovi su se razvili, jedinice lokalne samouprave ve\u0107inom su se osvijestile i educirale, puno ula\u017eu u svoje sustave odvojenog prikupljanja, ali se nisu razvile krajnje to\u010dke sustava.<\/p>\n

Na terenu odvajanja i recikliranja, imali smo cilj od 50 posto do 2020. a do\u0161li smo na 30-40 posto na razini RH. Istina je da se svake godine, naro\u010dito u zadnje tri-4, taj postotak pove\u0107ava, idemo krupnim koracima, ali jo\u0161 smo prili\u010dno udaljeni od cilja. Naredni su nam 55 posto do 2025., pa 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. recikliranja, odvajanja i pripreme za ponovnu uporabu ukupne mase otpada proizvedenog u ku\u0107anstvima i iz drugih izvora, a \u010diji tokovi otpada su sli\u010dni tijeku otpada iz ku\u0107anstva, uklju\u010duju\u0107i barem papir, plastiku i metal\u2026<\/p>\n

Kada govorimo o koli\u010dini komunalnog otpada po stanovniku, za RH godi\u0161nji prosjek iznosi 418 kilograma, pri \u010demu su obalne lokalne samouprave iznad, dok su ostali ispod prosjeka. Kada gledamo sastav komunalnog otpada, onda imamo i dio mije\u0161anog komunalnog otpada i ostalih vrsta otpada. U 2020. je bilo 59 posto mije\u0161anog otpada, \u0161to je, kako se u\u010destalo nagla\u0161ava, koli\u010dina koju moramo \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e smanjiti, na \u010demu moramo poraditi u samom nastajanju i obradom otpada.<\/p>\n

Puno je EU projekata kojima se poma\u017ee u raznim investicijama i aktivnostima u cilju \u0161to bolje za\u0161tite okoli\u0161a. U sklopu NPOO-a za sektor gospodarenja otpadom na raspolaganju nam je tako u RH 1,25 milijardi kuna (166 milijuna eura) pri \u010demu \u0107e se projekti odr\u017eivog gospodarenja otpadom sufinancirati s 1,1 milijardom kuna (146 milijuna eura), a projekti sanacija odlagali\u0161ta otpada s ukupno 150 milijuna kuna (19.9 milijuna eura).<\/p>\n

Provjerili smo kakva je situacija bila prije dvije godine (najaktualniji dostupni podaci Ministarstva financija), tj. koliko su gradovi iz konsolidiranih prora\u010duna iz 2021. godine izdvojili za \u010disto\u0107u svog okru\u017eja, aktivnosti, mjere, programe i projekte u cilju za\u0161tite okoli\u0161a\u2026<\/p>\n

Prema udjelu izdvajanja za za\u0161titu okoli\u0161a u prora\u010dunu za 2021. godinu na prvom mjestu me\u0111u deset najbolje rangiranih gradova na\u0161la se Slatina s 21.94 posto, jedina iznad 20 posto<\/strong>, a osim nje, preko 15 posto prora\u010duna u ove su svrhe jo\u0161 izdvojili gradovi Otok (Vinkovci) \u2013 19.48 posto, Opuzen \u2013 19.10  posto Vrbovsko \u2013 18.37 posto i Obrovac \u2013 17.63 posto udjela. U Top 10 su i: Nin, Grubi\u0161no Polje, Vara\u017edinske Toplice, Ogulin i Skradin, izme\u0111u 12.64 i 14.40 posto udjela izdvajanja. Iznad 10 posto udjela imalo je 14 gradova, od 5 do 10 posto- 45, a izme\u0111u 1 i 5 posto prora\u010dunskog udjela- 64 hrvatska grada.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Promatramo li izdvajanja za za\u0161titu okoli\u0161a po stanovniku, u 2021. godini najbolje je rangiran Obrovac s 1.920,44 kuna per capita, zatim u poretku slijedi Opatija \u010diji stanovnici su izdvojili 1.636,58 kuna po glavi, a na tre\u0107em mjestu je Nin s tek ne\u0161to malo manje, odnosno 1.537,68 prosje\u010dno izdvojenih kuna.  Me\u0111u deset prvih na popisu su jo\u0161 Otok, Komi\u017ea, Vrbovsko, Opuzen, Slatina, Novalja i Rovinj, \u010dija izdvajanja per capita se kre\u0107u izme\u0111u 1.501.08 i 1.024,78 kuna.  Iznad tisu\u0107u kuna po stanovniku izdvajalo je ravno 10 gradova, od 500 do 1.000 kuna \u2013 16 gradova, izme\u0111u 100 i 500 \u2013 73 grada.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Po nominalnom trendu pove\u0107anja izdvajanja sredstava u odnosu na 2020. prednja\u010di Grad Rijeka, koja je za za\u0161titu okoli\u0161a izdvojila \u010dak  28.281.582 kuna vi\u0161e nego u prethodnoj godini, odnosno, umjesto nekada\u0161njih 19.642.228 dala je 47.923.810 kuna. Preko pet tisu\u0107a kuna porasta imali su i Slavonski Brod, Sinj i Vara\u017edin, a Top 10 u apsolutnim brojkama \u010dine i: Vrbovsko, Grubi\u0161no Polje, Ogulin, Metkovi\u0107, Rovinj i Otok, izme\u0111u 6.327.266 i 4.071.246 kuna pove\u0107anja.  Od 1.000 do 5.000 kuna \u201czelenog\u201d porasta bilje\u017ei 26 gradova, \u201eplus\u201c u odnosu na godinu ranije imalo ih je- 69, a \u201eminus\u201c- 57\u2026<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

A kad promatramo postotni trend pove\u0107anja u odnosu na 2020., na vode\u0107oj je poziciji Opuzen s 2.896,87 posto porasta, slijedi Klanjec \u2013 1.377,22 posto, zatim \u2013 Pleternica koja je za 756,26 posto pove\u0107ala izdvajanja u za\u0161titi okoli\u0161a. Iznad 500 posto izdvajanja za istu namjenu imali su i Grubi\u0161no Polje, Komi\u017ea, Vrbovsko i Metkovi\u0107, a Novigrad, Skradin i Vis su tako\u0111er ostvarili poziciju u deset najvi\u0161ih porasta izdvajanja. Preko 100 posto pove\u0107anja upisalo je 19 gradova, od 1 do 100 \u2013 njih 52.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Naravno kako je u 2021. najve\u0107a ukupna nov\u010dana izdvajanja za za\u0161titu okoli\u0161a imao Zagreb- 343.014.779 kuna, kojega su iznosom pratili: Rijeka \u2013 923.810 kuna, Osijek- 34.199.280 kuna, Dubrovnik \u2013 27.523.645 kuna, Vara\u017edin \u2013 24.568.917 kuna, Zadar \u2013 21.217.729 kuna\u2026 Split je u toj godini izdvojio 6.077.686 kuna. Izra\u010dun se nije, podsjetimo, vodio u eurima, nego upravo u kunama koja je u 2021. bila va\u017ee\u0107a hrvatska valuta\u2026 (P.Livaji\u0107)<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

(www.radioslatina.hr\/Izvor: Gradona\u010delnik.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije 51 godinu, sada ve\u0107 davne 1972., odr\u017eana je ba\u0161 na ju\u010dera\u0161nji dan, Konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je usvojen Program UN-a za okoli\u0161 (UNEP) [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":117020,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[136,137],"tags":[],"class_list":["post-117019","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-grad-slatina","category-naslovnica"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=117019"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117019\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":117021,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117019\/revisions\/117021"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/117020"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=117019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=117019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=117019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}