Grad Novi Marof podigao je stopu odvojenog prikupljanja otpada sa 31,1 na 41,6 posto<\/a><\/strong> i tako se svrstao me\u0111u deset gradova s najve\u0107im napretkom na ovom polju, pa ne \u010dudi niti da su grad s uvjerljivo najve\u0107im prora\u010dunskim izdvajanjem za za\u0161titu okoli\u0161a \u2013 38,36 posto.<\/p>\nNajve\u0107i projekt kojeg je Grad Novi Marof provodio u 2020. godini odnosi se na sanaciju odlagali\u0161ta neopasnog otpada \u010cret. Ovaj je projekt bio od iznimne va\u017enosti za Grad Novi Marof jer je kona\u010dno, nakon nekoliko desetlje\u0107a nepropisnog odlaganja otpada, odlagali\u0161te sanirano i zatvoreno. Sanirano je oko 184.000 m3 otpada, a tlocrtna povr\u0161ina saniranog tijela odlagali\u0161ta iznosi oko 21.121 m2. Kako navode u novomarofskoj Gradskoj upravi, godine gomilanja i neadekvatnog odlaganja dovele su do zapanjuju\u0107ih koli\u010dina nesaniranog otpada.<\/p>\n
Projekt sanacije spomenutog odlagali\u0161ta vrijedan je gotovo 17,5 milijuna kuna, a bilo bi ga nemogu\u0107e provesti bez sufinanciranja iz Kohezijskog fonda iz kojeg je ostvareno sufinanciranje u maksimalnom iznosu od 85% prihvatljivih tro\u0161kova, odnosno 13,2 milijuna kuna. Uz to, Fond za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost sufinancirao je provedbu projekta davanjem sredstava pomo\u0107i u iznosu od 1,5 milijuna kuna, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije s ne\u0161to manje od pola milijuna kuna.<\/p>\n
Drugi projekt Grada u svrhu za\u0161tite okoli\u0161a 2020. godine bio je projekt izgradnje recikla\u017enog dvori\u0161ta vrijednog preko tri milijuna kuna. Nalazi se u poduzetni\u010dkoj zoni iza autobusnog kolodvora, na lokaciji koja je lako dostupna gra\u0111anima.<\/p>\n
Izvr\u0161avaju\u0107i svoje obveze propisane Zakonom o odr\u017eivom gospodarenju otpadom Grad Novi Marof uklju\u010dio se u projekt zajedni\u010dke nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada Fonda za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost i Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i energetike, uz sufinanciranje 85% investicije iz sredstava europskog Kohezijskog fonda, kroz Operativni program \u201eKonkurentnost i kohezija\u201c.<\/p>\n
Nabavljeno je 1439 spremnika za plastiku i 1571 spremnik za papir, 30 spremnika od 1100L za staklo, 10 spremnika od 1100L za biootpad i 60 spremnika za biootpad za ku\u0107anstva. Grad se obvezao financijski sudjelovati u visini do 15%, tj. do 88 tisu\u0107a kuna. Podjela spremnika korisnicima je u tijeku, a Grad je aplicirao na javni poziv Fonda za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost za preostalu koli\u010dinu spremnika kako bi svi korisnici mogli koristiti kante umjesto vre\u0107a.<\/p>\n
Budu\u0107i da nabavljene koli\u010dine nisu dovoljne za sve korisnike javne usluge s podru\u010dja grada, Grad se i ove godine prijavio na natje\u010daj FZOEU za nabavu dodatnih koli\u010dina spremnika.<\/p>\n
Pored recikla\u017enog dvori\u0161ta izgra\u0111en je novi poslovni prostor gradskog komunalnog poduze\u0107a Novokom, a preseljenje na novu lokaciju omogu\u0107it \u0107e gospodarenje otpadom po najvi\u0161im standardima i ostvariti kapacitete za prikupljanje proizvodnog otpada koje nije mogao ostvariti na staroj lokaciji u centru Grada. Ovim objektom zaposlenici \u0107e imati bolje uvjete rada. Osim toga, sadr\u017eavat \u0107e izlo\u017ebeno prodajni salon pogrebne opreme, automehani\u010darsku radionu, skladi\u0161ni prostor, uredske prostore i blagajnu.<\/p>\n
Dodatni potencijal razvoja Novokoma i iskorak u gospodarenju otpadom i za\u0161titi okoli\u0161a je nabava dva nova komunalna vozila od \u010dega jedno ima tzv. kransku ruku \u0161to ga \u010dini specijaliziranim za sakupljanje biorazgradivog otpada.<\/p>\n
Jedan od budu\u0107ih ciljeva ove vlasti je izgradnja kompostane. Rije\u010d o ogromnoj investiciji vrijednoj izme\u0111u 3,5 i 5 milijuna kuna, no u bli\u017eoj budu\u0107nosti Grad Novi Marof \u017eeli i\u0107i upravo u tom smjeru \u2013 pove\u0107ati koli\u010dine prikupljenog biootpada.<\/p>\n
\u201ePolitika koju provodim od 2015. godine kad sam stupio na du\u017enost gradona\u010delnik usmjerena je prema za\u0161titi okoli\u0161a i ljudskoga zdravlja sprje\u010davanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih u\u010dinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih u\u010dinaka uporabe sirovina i pobolj\u0161anjem u\u010dinkovitosti uporabe sirovina te pove\u0107anjem recikliranja i ponovnog kori\u0161tenja reciklata, \u0161to je nu\u017eno za prelazak na kru\u017eno gospodarstvo i osiguranje dugoro\u010dne konkurentnosti Grada Novog Marofa te Republike Hrvatske u cijelosti. Uvijek sam bio otvoren za unapre\u0111enje kvalitete \u017eivota svih gra\u0111ana Grada, a dobrobit svih gra\u0111ana, pri \u010demu u ovom trenu govorim prije svega o za\u0161titi zdravlja i o\u010duvanju okoli\u0161a, su mi uvijek na prvom mjestu\u201c \u2013 rekao nam je Sini\u0161a Jenka\u010d, gradona\u010delnik Novog Marofa.<\/p>\n
Slatina: Energetski obnovili zgrade Gradske uprave i Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta, ulo\u017eili u novu javnu rasvjetu, rekonstruirali dru\u0161tvene domove..<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/static.gradonacelnik.hr\/uploads\/2022\/08\/slatina-ostro%C5%A1i%C4%87-aglomeracija.jpg\")
<\/p>\n
Za rangiranje Slatine me\u0111u deset gradova koji su najvi\u0161e izdvojili za za\u0161titu okoli\u0161a zaslu\u017ena je provedba europskih projekata namijenjenih energetskoj obnovi zgrade Gradske uprave i zgrade Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta te gradske knji\u017enice i \u010ditaonice, kojima je grad pridonio za\u0161titi okoli\u0161a na lokalnom podru\u010dju, ali i pobolj\u0161ao estetsku vizuru grada.<\/p>\n
Osim toga Grad Slatina ulo\u017eio je 577.915,50 kn u obnovu javne rasvjete kojom su pojedine ulice ve\u0107 dobile novo osvjetljenje, a planiran je i nastavak obnove javne rasvjete u cijelom gradu u narednom razdoblju.<\/p>\n
Projektni prijedlog za energetsku obnovu Upravne zgrade, Grad Slatina je prijavio na Javni poziv \u201eEnergetska obnova i kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora\u201d kojeg je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure\u0111enja. Ukupna vrijednost projekta je 6.232.904,25 kn, dok su Eu sredstva iznosila 2.655.067,18 kn a ostatak tro\u0161kova podmirio je Grad. Projekt je trajao dvije godine, a obuhvatio je gra\u0111evinske zahvate, odnosno zamjenu vanjske stolarije i postavljanje toplinske izolacije vanjskih zidova, stropova i podova prema negrijanom prostoru, te strojarske zahvate u sklopu kojih \u0107e se obaviti rekonstrukcija sustava grijanja, uvesti sustav hla\u0111enja zgrade dizalicom topline i ugraditi termostatski ventili. Zavr\u0161etkom radova postignuta je u\u0161teda toplinske energije od 63,67%, u\u0161teda primarne toplinske energije od 44,93 % te u\u0161teda u emisiji CO2 48,78%, \u0161to je bio i cilj same energetske obnove zgrade.<\/p>\n
Na Javni poziv \u201eEnergetska obnova i kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora\u201d kojeg je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure\u0111enja Grad je prijavio i Projektni prijedlog za energetsku obnovu. Ukupna vrijednost projekta je 5.459.931,88 kn, iznos prihvatljiv za financiranje je 6.537.008,25 kn iznos sufinanciran od strane europske unije iznosio je 3.130.381,68 kn dok je preostali financiran iz vlastitih sredstava. Projekt je trajao dvije godine i obuhva\u0107ao je gra\u0111evinske zahvate, odnosno zamjenu krovi\u0161ta i vanjske stolarije, te postavljanje toplinske izolacije vanjskih zidova, stropova i podova prema negrijanom prostoru kao i strojarske zahvate u sklopu kojih \u0107e se obaviti rekonstrukcija ventilacije s rekuperatorima zraka i djelomi\u010dna rekonstrukcija plinskog sustava grijanja i hla\u0111enja zgrade. Zavr\u0161etkom projekta pridonijelo se u\u0161tedi toplinske energije od 80,97 % i toplinske primarne energije od 61,56 % te u\u0161teda u emisiji CO\u00b2 od 60,83%.<\/p>\n
Osim velikih projekata energetske obnove dviju zgrada u vlasni\u0161tvu grada te obnove javne rasvjete, Grad je u prigradskim naseljima financiranjem iz europskih i nacionalnih fondova napravio rekonstrukciju dru\u0161tvenih domova u prigradskim naseljima Radosavci, Donji Meljani i Novi Senkovac te su ujedno provedeni i radovi na energetskoj obnovi zgrada.<\/p>\n
Rekonstrukcijom dru\u0161tvenog doma Donji Meljani provedena je i energetska obnova zgrade, \u0161to uklju\u010duje toplinsku izolaciju pro\u010delja i krovi\u0161ta te podova, ugradnju novih prozora i vrata, novi sustav grijanja, ventilacije i hla\u0111enja uz primjenu dizalica topline i solarnog sustava. Nadalje, energetski je obnovljen dru\u0161tveni dom u prigradskom naselju Radosavci Radovi su obuhva\u0107ali ugradnju toplinski izolirane fasade, zamjenu vanjske stolarije, izolaciju stropa prema negrijanom prostoru te instalacije grijanja. Zatim, tu je i obnova Doma u prigradskom naselju Novi \u0160enkovec, a koja je sufinancirana sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i projekta europske unije. U sklopu ovoga projekta prva faza radova obuhva\u0107ala je ugradnju toplinski izolirane fasade, kompletne hidroizolaciju podne plo\u010de u prizemlju, zamjenu postoje\u0107e i ugradnju nove stolarije.<\/p>\n
Grad Slatina je u razdoblju od 2015. do 2020. godine investirao ukupno 18,8 milijuna kuna u projekte energetske obnove javnih zgrada u svom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n
Obrovac: Sanirali odlagali\u0161te otpada, napojne bunare, ceste i stambene objekte<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/static.gradonacelnik.hr\/uploads\/2021\/09\/obrovac_1-1024x576.jpg\")
<\/p>\n
Za za\u0161titu okoli\u0161a Grad Obrovac je iz prora\u010duna u 2020. izdvojio najvi\u0161e sredstava po stanovniku, to\u010dnije, 4,1 tisu\u0107u kuna. Od toga je oko 11,6 milijuna utro\u0161eno na sanaciju odlagali\u0161ta otpada \u201eKljakova\u010da\u201c. Naime, Grad Obrovac je iza Domovinskog rata \u201enaslijedio\u201c kori\u0161tenje odlagali\u0161ta otpada \u201eKljakova\u010da\u201c koje nije zadovoljavalo ekolo\u0161ke standarde. U svrhu sanacije postoje\u0107eg odlagali\u0161ta i izgradnje novog koji zadovoljava sve kriterije za\u0161titite okoli\u0161a izra\u0111ena je projektna dokumentacija i dobivena gra\u0111evinska dozvola za sanaciju. Izgra\u0111ena je nova ploha i sav otpad iz postoje\u0107eg odlagali\u0161ta preba\u010den je na nju \u010dime su uklonjeni rizici od zaga\u0111enja okoli\u0161a te je postoje\u0107e odlagali\u0161te sanirano.<\/p>\n
Za odr\u017eavanje \u010disto\u0107e javnih povr\u0161ina izdvojilo se 607,3 tisu\u0107e kuna, a \u0161to je podrazumijevalo \u010di\u0161\u0107enje svih cesta, ulica, trgova, nogostupa, prolaza, otvorenih dvori\u0161ta stambenih blokova uklju\u010duju\u0107i i \u010di\u0161\u0107enje zelenih povr\u0161ina, parkirali\u0161ta i svih ostalih povr\u0161ina koje su u javnoj uporabi na podru\u010dju svih naselja Grada Obrovca kao i odr\u017eavanje pla\u017ea na podru\u010dju Grada Obrovca. Programom je obuhva\u0107eno redovito pra\u017enjenje ko\u0161arica za otpatke te lokalno zbrinjavanje otpada, a osim \u010di\u0161\u0107enja javnih povr\u0161ina odr\u017eavaju se i kupali\u0161ta, groblja, zelene povr\u0161ine uklju\u010duju\u0107i ko\u0161nju trave ru\u010dnom kosom, obrezivanje grmova i sl., ve\u0107 po naputku \u010dlanova vije\u0107a mjesnih odbora.<\/p>\n
Za odr\u017eavanje zelenih povr\u0161ina Grad Obrovac je u promatranoj godini izdvojio 85,6 tisu\u0107a kuna, a za odr\u017eavanje gradskih groblja 121,7 tisu\u0107a kuna. Pod odr\u017eavanjem gradskih groblja podrazumijeva se ko\u0161nja trave, sakupljanje otpada (svije\u0107a, cvije\u0107a i sl.), odr\u017eavanje mrtva\u010dnica te zelenih povr\u0161ina za parkiranje i okoli\u0161.<\/p>\n
Ulo\u017eeno je i 81,4 tisu\u0107e kuna u ostale komunalne usluge od lokalnog zna\u010daja poput pranja ulica i trgova te ure\u0111enja grada za vrijeme blagdana te 829,2 tisu\u0107e kuna na odr\u017eavanje poljskih puteva, zbrinjavanje \u017eivotinja lutalica, nabavu kanti za otpad u svrhu odvajanja, formiranje zelenih otoka na cijelom gradskom podru\u010dju.<\/p>\n
Spomenimo i interventne zahvate na infrastrukturi za koje je izdvojeno 1,4 milijuna kuna, a odnose se na sanaciju napojnih bunara, zahvate na kanalizaciji, uz ceste i na stambenim objektima.<\/p>\n
\u017dupanja: Sanirali i uredili odlagali\u0161te otpada, \u010dipirali kontejnere, nabavili kompaktor, planiraju izgradnju putni\u010dkog pristani\u0161ta na Savi..<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/static.gradonacelnik.hr\/uploads\/2022\/06\/%C5%BEupanja-44-1024x623.jpg\")
<\/p>\n
Grad \u017dupanja na\u0161ao se na listi deset najbolje rangiranih gradova prema trendu pove\u0107anja izdvajanja sredstava za za\u0161titu okoli\u0161a. Tako je u 2020. godini u odnosu na 2019. pove\u0107ala ulaganja za 507,67 posto ili u apsolutnim brojkama za 4,5 milijuna kuna.<\/p>\n
Najve\u0107i projekt bio je 2,9 milijuna kuna vrijedna sanacija i ure\u0111enje odlagali\u0161ta otpada \u0161to je obuhvatilo izgradnju ulazno-izlazne zone, servisne ceste, rampi, obodnog kanala oko odlagali\u0161ta, postavljanje objekta za zaposlene te kolne vage, izgradnju platoa za pranje vozila, hidrantsku mre\u017eu te uklanjanje pomo\u0107nih ulaznih vrata izgra\u0111enih u prvoj etapi. Projekt je u iznosu od 60 posto financiran iz EU fondova, a 40 posto iz gradskog prora\u010duna.<\/p>\n
Kako bi rije\u0161ila problem prikupljanja mije\u0161anog komunalnog otpada na lokacijama gdje su smje\u0161teni kontejneri koji slu\u017ee samo stanarima pojedinih zgrada, \u010cisto\u0107a je organizirala postavljanje kontejnera koji se otvaraju uz pomo\u0107 \u010dip kartice. Nabavkom spremi\u0161ta, otklonila se mogu\u0107nost dovoza otpada gra\u0111ana iz drugih dijelova grada, \u0161to je uvelike naru\u0161avalo izgled okoli\u0161a i pove\u0107avalo nezadovoljstvo korisnika. Na izgradnju odnosno postavljanje spremnika te elektromonta\u017ene radove potro\u0161eno je oko 288,7 tisu\u0107a kuna.<\/p>\n
Grad \u017dupanja je i u ovoj godini nastavio s velikim \u201ezelenim\u201c projektima te je proveo postupak javne nabave za nabavu kompaktora za ugradnju otpada na odlagali\u0161tu Stara Ciglana. U svibnju je nabavljen stroj vrijedan 3,1 milijun kuna, a Grad je za kupnju dobio 60 posto bespovratnih sredstava od Fonda za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost dok \u0107e se preostalih 40 posto, \u0161to je udio Grada \u017dupanje sufinancirati putem leasinga.<\/p>\n
Napomenimo i kako \u0107e \u017dupanja u dogledno vrijeme dobiti i putni\u010dko pristani\u0161te na Savi koje \u0107e omogu\u0107iti prihvat rije\u010dnih kruzera i drugih manjih putni\u010dkih plovila, a pove\u0107anje turisti\u010dke ponude donijet \u0107e brojne prednosti i potaknuti razvoj. Naime, za uspje\u0161an prijevoz unutarnjim plovnim putovima potrebno je osigurati i urediti odgovaraju\u0107u infrastrukturu. U Europi se unutarnja plovidba pokazala kao konkurentan i ekolo\u0161ki prihvatljiv na\u010din transporta. (V.H.)<\/p>\n
(mf\/Izvor: Gradona\u010delnik.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gradona\u010delnik.hr ponovno je objavio niz zanimljivosti, dobrih vijesti i primjera dobrih praksi iz hrvatskih gradova. Ovoga puta istra\u017eili su informacije koji gradovi najvi\u0161e iz prora\u010duna [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":113253,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[136,137],"tags":[],"class_list":["post-113252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-grad-slatina","category-naslovnica"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=113252"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":113254,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/113252\/revisions\/113254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/113253"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=113252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=113252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=113252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/static.gradonacelnik.hr\/uploads\/2022\/08\/izdvajanje-za-okoli%C5%A1-udio-u-prora%C4%8Dunu-1024x277.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/static.gradonacelnik.hr\/uploads\/2022\/08\/izdvajanje-za-okoli%C5%A1-po-stanovniku-1024x308.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/static.gradonacelnik.hr\/uploads\/2022\/08\/izdvajanje-za-okoli%C5%A1-trend-17-20-1024x267.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/static.gradonacelnik.hr\/uploads\/2022\/08\/izdvajanje-za-okoli%C5%A1-trend-19-20-1024x267.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/static.gradonacelnik.hr\/uploads\/2021\/07\/novi-marof-1-1.jpg\")
<\/p>\n