{"id":104715,"date":"2021-03-24T09:53:14","date_gmt":"2021-03-24T08:53:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/?p=104715"},"modified":"2021-03-24T09:53:14","modified_gmt":"2021-03-24T08:53:14","slug":"u-slatini-predstavljena-knjiga-zupna-crkva-svetog-josipa-spomenik-trajniji-od-mjedi-dr-sc-spanicek-istaknuo-kako-je-zupna-crkva-sv-josipa-u-slatini-jedinstvena-po-cvrstoj-vezi-izmedu-crk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/u-slatini-predstavljena-knjiga-zupna-crkva-svetog-josipa-spomenik-trajniji-od-mjedi-dr-sc-spanicek-istaknuo-kako-je-zupna-crkva-sv-josipa-u-slatini-jedinstvena-po-cvrstoj-vezi-izmedu-crk\/","title":{"rendered":"U Slatini predstavljena knjiga \u017dupna crkva svetog Josipa \u2013 Spomenik trajniji od mjedi: Dr. sc. \u0160pani\u010dek istaknuo kako je \u017eupna crkva sv. Josipa u Slatini jedinstvena po \u010dvrstoj vezi izme\u0111u crkve i grada, odnosno Slatin\u010dana"},"content":{"rendered":"

Sino\u0107 je u organizaciji Matice hrvatske Ogranka Slatina i \u017dupe sv. Josipa Slatina u kinodvorani Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta u Slatini odr\u017eano predstavljanje knjige \u201e\u017dupna crkva svetog Josipa \u2013 Spomenik trajniji od mjedi\u201c, autora \u017darka \u0160pani\u010deka kojoj su zbog pridr\u017eavanja epidemiolo\u0161kih mjera uslijed pandemije Covid-19 nazo\u010dili tek malobrojni posjetitelji i ugledni gosti; predstavnici javnog, gospodarskog, kulturnog i crkvenog \u017eivota sa slatinskog podru\u010dja.<\/p>\n

\"\"Nekoliko pozdravnih rije\u010di uputio je \u017eupnik i dekan Slatinskog dekanata, vl\u010d. Dragan Hrgi\u0107 koji je govore\u0107i o va\u017enosti ovog djela za cijelu zajednicu, zahvalio svima koji su dali svoj doprinos u pripremanju ove knjige, osobito autoru \u017darku \u0160pani\u010deku, \u010dije \u0107e marljivo istra\u017eivanje i sistematizacija arhivske gra\u0111e ostati kao trajni zapis kroz cjelovitu pri\u010du o jednome mjestu i njegovoj crkvi-katedrali, duhu ovoga grada.<\/p>\n

\u2013 Ka\u017eu da povijest po\u010desto nije ono \u0161to se dogodilo nego ono \u0161to je zapisano. Ova knjiga je neizmjerno obogatila pisanu ba\u0161tinu o na\u0161em gradu i njegovom srcu, a to je \u017eupna crkva sv. Josipa. Vjerujem da \u0107e ovo vrijedno djelo novim svjetlom rasvijetliti va\u017ena pitanja bogate, ali dosad malo istra\u017eene i dokumentirane slatinske povijesti, \u2013 istaknuo je vl\u010d. Hrgi\u0107 te se ujedno dr. sc. \u017darku \u0160pani\u010deku zahvalio i na svemu \u0161to u ime Ministarstva kulture \u010dini za obnovu \u017eupne crkve sv. Josipa u Slatini.<\/p>\n

\u2013 Nadam se da \u0107e ovo te\u0161ko vrijeme uskoro biti iza nas te \u0107e dr. \u0160pani\u010dek mo\u0107i odr\u017eati predavanje o na\u0161oj \u017eupnoj crkvi i njezinoj povijesti, kada \u0107emo mo\u0107i \u010duti jednu lijepu dosad neispri\u010danu pri\u010du. \u017delja mi je da nas tada bude vi\u0161e osobito mla\u0111ih generacija, jer ova knjiga govori o na\u0161em gradu, o na\u0161im bakama i djedovima, o me\u0111uljudskim odnosima. Zapravo ova knjiga govori o svima nama i o svakome od nas, \u2013 zaklju\u010dio je vl\u010d. Hrgi\u0107.<\/p>\n

Knjiga je tiskana u nakladi od 300 primjeraka kao 20-a knjiga Male slatinske biblioteke Matice hrvatske Ogranka Slatina i 6-a knjiga ove kulturne ustanove koja ove godine obilje\u017eava 50 godina postojanja, u suradnji sa \u017dupom sv. Josipa Slatina koja je sunakladnik. Knjigu su kratko predstavile, urednica Male slatinske biblioteke Ksenija Vujanovi\u0107-Juras i predsjednica slatinskog Ogranka Matice hrvatske Zorica Varga.<\/p>\n

\"\"\u2013 Ako svratimo pogled unazad, prisjetit \u0107emo se lijepe pri\u010de o suradnji \u017dupe sv. Josipa i Ogranka Matice hrvatske u Slatini koja je iznjedrila 6 knjiga koje tematski ve\u017eemo uz duhovni \u017eivot, sve\u0107enike i sakralne objekte u Slatini i slatinskom kraju. Pri\u010da ove posljednje krenula je pronalaskom jedne \u0161krinjice u kakve se obi\u010dno pohranjuju vrijednosnice, svjedo\u010danstva, zapisi. \u017dupna \u0161krinjica sa\u010duvala je jo\u0161 neotkrivene zapise, vjernih zapisiva\u010da i kroni\u010dara kojima dugujemo zahvalnost za duboki trag pera u povijesnom pra\u0107enju zbivanja oko gradnje crkve sv. Josipa u Slatini, \u2013 istaknula je predsjednica Zorica Varga.   <\/p>\n

\"\"\u2013 Slatinski Ogranak Matice hrvatske je 1995. godine pokrenuo izdava\u010dku djelatnost pod nazivom Mala slatinska biblioteka koja je pokrenuta radi afirmacije grada Slatine i slatinskog kraja. Njezin je zadatak \u010duvanje slatinskog gra\u0111anskog identiteta uz misao vodilju \u201eZapisati, zna\u010di sa\u010duvati od zaborava.\u201c Vjerujem kako \u0107e i ova knjiga, ba\u0161 kao \u0161to je to bio slu\u010daj i s drugim izdanjima, prerasti lokalne okvire, useliti se u mnoge domove i doprinijeti prepoznatljivosti na\u0161ega grada i njegove ba\u0161tine, \u2013 rekla je urednica Ksenija Vujanovi\u0107-Juras te istaknula kako je u pripremi ove vrlo lijepe i luksuzno opremljene knjige sudjelovao respektabilan broj doma\u0107ih autora, odnosno Slatin\u010dana.<\/p>\n

Knjigu je kao i samog autora i njegovo cjelokupno stvarala\u0161tvo predstavila urednica Dragica \u0160uvak,<\/p>\n

Dr. \u017darko \u0160pani\u010dek po svojem je pozivu etnolog \u2013 konzervator. Pro\u010delnik je Konzervatorskog ureda Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Po\u017eegi od osnivanja toga ureda, zadu\u017een za dvije susjedne \u017eupanije  Po\u017ee\u0161ko slavonsku i na\u0161u Viroviti\u010dko \u2013 podravsku \u017eupaniju, pa time i grada Slatine. Za Zbornik radova u prigodi 100 godina \u017dupe sv. Josipa pripremao je rad o izgradnji i opremanju crkve sv. Josipa, koji je prerastao u ovu vrijednu knjigu koja sadr\u017ei mno\u0161tvo arhivske gra\u0111e, dokumenata, nacrta, fotografija, a iza\u0161la je o 150. obljetnici progla\u0161enja svetog Josipa za\u0161titnikom sveop\u0107e Crkve.<\/p>\n

\"\"\u2013 Podnaslov ove knjige je Spomenik trajniji od mjedi, zapisane i u slatinskoj \u017eupnoj spomenici rije\u010di su klasika rimske poezije Horacija kojemu su trajnu slavu priskrbile rije\u010di \u2013 stihovi i strofe virtuozne u formi i sadr\u017eaju. I ova knjiga pokazuje da je, izme\u0111u ostaloga, upravo snaga pisane i izgovorene rije\u010di bila potrebna da se ideja o gradnji \u017eupne crkve svetog Josipa o\u017eivotvori. Nastala je od inspiracije, entuzijazma, marljivosti, \u017ertvi pojedinaca da bi postala slatinska trajna ba\u0161tina i spomenik svima koji su je gradili i danas je o\u017eivljuju svojim radom, prou\u010davanjima, pisanjima i na kraju svojim dolascima.
\nKnjiga ovaj puta ne govori o spomeni\u010dkoj vrijednosti slatinske \u017eupne crkve, nego o vremenu, dru\u0161tvenim okolnostima, pote\u0161ko\u0107ama kroz 50 godina koliko je bilo potrebno od ideje do opremanja crkve, \u2013 rekla je urednica Dragica \u0160uvak te dodala:<\/p>\n

\u2013 O slatinskoj zemaljskoj ku\u0107i svetog Josipa puno smo toga znali, ali dr. \u0160pani\u010dek nam je svojim znanstvenim istra\u017eivanjem, minucioznim pisanjem omogu\u0107io da zaronimo u do sada nevidljivu mre\u017eu ljudskih odnosa u lokalnoj vi\u0161enacionalnoj i vi\u0161ereligijskoj sredini kakva je Slatina bila i danas jo\u0161 dijelom jest, a objavljivanje ove knjige je i slika nas danas, \u2013 zaklju\u010dila je \u0160uvak.<\/p>\n

\"\"Okosnicu knjige ovoga puta \u010dini prikaz nastojanja brojnih generacija Slatin\u010dana oko izgradnje i opremanja crkve, \u010dime je autor \u017darko \u0160pani\u010dek na 136 stranica ocrtao mjesnu svakodnevicu od sredine 19. do polovice 20. stolje\u0107a. Budu\u0107i da svaka \u017eupna crkva \u010dini sredi\u0161te i srce mjesta: sakralno, sveto, ali i kulturno, u svom nastojanju da knjigu pribli\u017ei \u010ditatelju otkrio je crkvu u crkvi, lepezu poznatih i nepoznatih mu\u0161karaca i \u017eena iz razli\u010ditih stale\u017ea, razli\u010ditih religijskih pripadnosti i politi\u010dkih ideja koji su zajedno sa slatinskim \u017eupnicima ostavili trajan pe\u010dat na kolektivno pam\u0107enje i sje\u0107anje.<\/p>\n

Predstavljaju\u0107i knjigu \u0160pani\u010dek je govorio kako je \u017eupna crkva sv. Josipa u Slatini po mnogo\u010demu jedinstvena.
\nOna je najmla\u0111a sakralna gra\u0111evina za\u0161ti\u0107ena kao nepokretno dobro na podru\u010dju Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije i jedan od najmla\u0111ih spomenika kulture na ovom podru\u010dju. Isto tako ona je remek djelo gra\u0111evinske umjetnosti izgra\u0111ena u stilu neogoti\u010dke arhitekture, ali ono po \u010demu je zaista jedinstvena je \u010dvrsta veza grada Slatine (tada trgovi\u0161ta), njegovih ljudi, odnosno Slatin\u010dana i slatinske crkve. Te mnogostruke veze i pro\u017eimanja izme\u0111u crkve i grada koje su se razvile ve\u0107 od planiranja gradnje crkve, u sredi\u0161tu su pozornosti ove knjige.<\/p>\n

\"\"\u2013  Izme\u0111u svih ostalih zapisa knjiga milodara ponajvi\u0161e svjedo\u010di o toj vezi, o \u017eelji i nastojanjima tih ljudi da se izgradi crkva koja \u0107e im postati centar svih \u017eivotnih zbivanja i oslonac u te\u0161kim vremenima. Slatina je tada bila vi\u0161enacionalna i vi\u0161evjerska zajednica u kojoj su najbrojniji katolici, odnosno 2.200 \u201edu\u0161a\u201c, od pribli\u017eno 4.000 stanovnika, jedini bili bez svoje crkve, \u2013 rekao je \u0160pani\u010dek te dodao:<\/p>\n

\u2013 Mi se zapravo mo\u017eemo suo\u010diti sa jednom zapravo \u010dinjenicom koja se \u010desto u \u017eivotu pojavljuje, a to je da ono \u0161to je naizgled obi\u010dno, jednostavno, skromno, u svoj svojoj jednostavnosti krije uzvi\u0161enost, u toj svojoj malenkosti i naizgled marginalnosti krije zapravo jednu pravu veli\u010dinu, pa je i ime sv. Josipa kao nebeskog za\u0161titnika, sasvim primjereno ovakvoj crkvi, kojeg su isto resile takve osobine, da je bio velik u svojoj malenosti, a uzvi\u0161en u svojoj skromnosti, \u2013 zaklju\u010dio je \u0160pani\u010dek.<\/p>\n

Nakon predstavljanja, prvi primjerak knjige uru\u010den je gradona\u010delniku Grada Slatine Denisu Ostro\u0161i\u0107u koji se tom prigodom zahvalio prije svega autoru, \u017dupi i Matici te svim suradnicima koji su pripremili ovu knjigu itekako vrijednu za grad Slatinu.<\/p>\n

\u2013 Tek \u0107emo kroz ovu knjigu doista saznati \u0161to je sve ova crkva, kroz protekla stolje\u0107a od 1860. pa do danas zapravo bila i zna\u010dila Slatin\u010danima, \u2013 istaknuo je gradona\u010delnik Ostro\u0161i\u0107 te se dr. \u0160pani\u010deku u ime svih generacija Slatin\u010dana ujedno zahvalio i na svim nastojanjima i pomo\u0107i na obnovi \u017eupne crkve sv. Josipa koja predstavlja onaj glavni pe\u010dat grada Slatine.<\/p>\n

Posjetitelji su po zavr\u0161etku promocije knjigu mogli kupiti po cijeni od 80 kuna, uz posvetu autora.
\n(mf\/Foto: Mihaela Feldi, Robert Turkalj)<\/p>\nngg_shortcode_0_placeholder\n

\n

O autoru<\/p>\n

\"\"\u017darko \u0160pani\u010dek ro\u0111en je 1960. godine u Bistrincima kraj Beli\u0161\u0107a. Osnovnu \u0161kolu polazio je u Bistrincima i Beli\u0161\u0107u, a srednjo\u0161kolsko obrazovanje stekao je u Valpovu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je filozofiju i etnologiju i diplomirao 1984. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1992. godine s temom Razvoj oblikovanja u tradicijskom graditeljstvu Slavonije i Baranje. Godine 2001. doktorirao je s disertacijom Slavonski pu\u010dki proroci i sveci. Od 1987. godine radi u slu\u017ebi za\u0161tite spomenika kulture kao etnolog, isprva u Osijeku, a sada kao pro\u010delnik Konzervatorskoga odjela u Po\u017eegi. Uz redovite poslove konzervatorske slu\u017ebe, bavi se etnolo\u0161kim i povijesnim istra\u017eivanjima razli\u010ditih tema s podru\u010dja Slavonije i Baranje. Objavio je tri knjige: Narodno graditeljstvo Slavonije i Baranje (1995.), Slavonski pu\u010dki proroci i sveci (2002.) i Bizova\u010dka narodna no\u0161nja (2010.) te vi\u0161e znanstvenih i stru\u010dnih radova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sino\u0107 je u organizaciji Matice hrvatske Ogranka Slatina i \u017dupe sv. Josipa Slatina u kinodvorani Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta u Slatini odr\u017eano predstavljanje knjige \u201e\u017dupna crkva [\u2026]<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":104741,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[137,139],"tags":[],"class_list":["post-104715","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-sport-kultura-i-udruge"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104715","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=104715"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104715\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":104742,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104715\/revisions\/104742"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/104741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=104715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=104715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.slatina.hr\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=104715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}